10 min čitanja

Podeli ovaj članak

Rate this Post

PDV registracija u Srbiji 2026.

22/05/2026
PDV registracija u Srbiji
PDV registracija u Srbiji 2026: kompletan vodič | Zunic Law

Ažurirano: Maj 2026.  |  Sledeća revizija: Novembar 2026.

Većina stranih kompanija koje osnivaju preduzeće u Srbiji pita o PDV-u prvog dana. Žele da znaju prag. Ono o čemu retko pitaju, a što u praksi najčešće izaziva probleme, jeste vreme. PDV obaveze u Srbiji ne počinju od trenutka registracije za PDV. Počinju od trenutka prelaska praga, bez obzira na to da li je ikakva dokumentacija podneta. Prema podacima Poreske uprave Srbije, propust u pravovremenom registrovanju za PDV spada u najčešće kažnjive povrede propisa u redovnim poreskim kontrolama malih i srednjih preduzeća. Kazna počinje od 400.000 RSD. Izgubljeni prethodni porez uvećava iznos.

Zakon o porezu na dodatu vrednost uveo je PDV 1. januara 2005. godine, u osnovi prateći strukturu Šeste PDV direktive EU. PDV registracija u Srbiji obavezna je kada promet u prethodnih 12 meseci premaši 8.000.000 RSD (oko 68.000 EUR) (Zakon o PDV-u, Službeni glasnik RS br. 84/2004, sa izmenama). Taj prag izgleda dovoljno jasno. U praksi su pravila o tome kada se primenjuje, kako se pravilno izračunava, šta se dešava ako propustite rok i šta strani subjekti moraju da urade bez obzira na promet, stalno pogrešno shvaćena. Ovaj tekst odgovara na sva ta pitanja za 2026. godinu.

8.000.000 RSD obavezni prag za PDV registraciju u Srbiji; primenjuje se na osnovu kumulativnog prometa u bilo kojih 12 uzastopnih meseci, a ne po kalendarskoj godini. Nerezidentne kompanije nemaju prag i moraju da se registruju pre prve oporezive isporuke (Zakon o PDV-u, Sl. glasnik RS br. 84/2004, sa izmenama)

Koji je prag za obaveznu PDV registraciju u Srbiji?

Ukratko: Obavezni prag za PDV registraciju u Srbiji iznosi 8.000.000 RSD u bilo kom periodu od 12 meseci. Nije reč o kalendarskom pragu. Čim kumulativni oporezivi promet u bilo kojih 12 uzastopnih meseci premaši 8.000.000 RSD, registracija postaje obavezna. Privredni subjekti moraju da se registruju do roka za podnošenje PDV prijave za period u kome je prag pređen. Propust u pravovremenom registrovanju znači da je PDV dugovan od datuma prelaska praga, a ne od datuma registracije.

Cifra od 8.000.000 RSD je ona koju većina preduzeća zna. Jednako je važno kako se ta cifra izračunava, jer se primenjuje na kumulativnoj osnovi, a ne godišnje.

Prag se dostiže kada ukupne oporezive isporuke u prethodnih 12 kalendarskih meseci pređu 8.000.000 RSD. Tih 12 meseci nije period od januara do decembra. Reč je o bilo kojih 12 uzastopnih meseci. Preduzeće koje počne da posluje u avgustu mora da prati kumulativni promet od tog trenutka. Ako promet u periodu avgust–jul pređe prag, nastaje obaveza registracije, bez obzira na to kako izgleda kalendarska godina.

Za potrebe utvrđivanja da li je prag pređen, oporezive isporuke obuhvataju sve isporuke koje podležu PDV-u po opštoj ili sniženoj stopi, kao i isporuke po nultoj stopi. Isključuju se oslobođene isporuke bez prava na odbitak prethodnog poreza, kao što su finansijske usluge i zakup stambenih nekretnina, kao i vrednost opreme i poslovnih prostorija nabavljenih za potrebe obavljanja delatnosti.

Poreski obveznik čiji je ukupni promet u prethodnih 12 meseci premašio 8.000.000 RSD dužan je da podnese evidencionu prijavu poreskom organu u roku od pet dana od dana kada je taj promet ostvaren.

Ako poreski obveznik iz prethodnog stava nije podneo evidencionu prijavu u tom roku, prijava može biti podneta po isteku roka, ili će je poreski organ sam podneti po službenoj dužnosti.

Jedna praktična posledica propuštanja roka: preduzeće gubi pravo na povraćaj prethodnog poreza na nabavke izvršene u periodu između prelaska praga i stvarne registracije. Taj iznos može biti značajan za preduzeća koja vrše obimne nabavke.

Zamislite prag kao ograničenje brzine na autoputu: prelazak tog ograničenja stvara pravnu posledicu odmah, a ne kada fotografija sa kamere stigne poštom. PDV obaveze nastaju u trenutku kada promet pređe 8.000.000 RSD. Administracija registracije je fotografija koja stiže poštom. Prag se aktivira automatski. Propust u administraciji ne odlaže obavezu. Samo dodaje kazne i izgubljeni prethodni porez na već dugovan porez.

Strani subjekti: prag se ne primenjuje

Ukratko: Strane kompanije koje vrše oporezive isporuke roba ili usluga u Srbiji moraju da se registruju za PDV pre početka obavljanja tih aktivnosti, bez obzira na promet. Za nerezidente ne postoji prag. Pravila registracije razlikuju se u zavisnosti od toga da li strana kompanija isporučuje isključivo srpskim PDV obveznicima (B2B) ili i neregistrovanim licima i potrošačima (B2C), kao i od toga da li prodaje fizičku robu, usluge ili digitalne usluge.

Ovo je pravilo koje najčešće iznenadi strane privredne subjekte. Rezidentni subjekti imaju prag. Nerezidentni ne.

Strana kompanija koja vrši oporezive isporuke roba ili usluga primaocima u Srbiji mora da se registruje za PDV pre početka obavljanja tih aktivnosti, bez obzira na obim prodaje. Jedan značajan izuzetak postoji: ako strana kompanija isporučuje isključivo srpskim privrednim subjektima koji su PDV obveznici (samo B2B), srpski primalac je odgovoran za PDV jer se primenjuje mehanizam obrnutog terećenja. U tom slučaju, strana kompanija nema obavezu registracije za PDV i ne mora da imenuje poreskog punomoćnika.

Kada strana kompanija isporučuje neregistrovanim licima ili bilo kojoj mešavini registrovanih i neregistrovanih primalaca, obaveza registracije nastaje pre početka isporuka. Razlika između isključivo B2B i mešovitih isporuka je komercijalnog značaja i vredi je potvrditi pre ulaska na srpsko tržište.

Strani pružaoci digitalnih usluga

Strane kompanije koje pružaju elektronski isporučene usluge – kao što su softverske pretplate, striming sadržaj, digitalni preuzimci, usluge zasnovane na oblaku i onlajn platforme – direktno srpskim potrošačima (nepreduzetničkim primaocima) moraju da se registruju za PDV u Srbiji. Ovo važi od prve isporuke, bez praga. Kategorija pokriva širok spektar digitalnih proizvoda i Poreska uprava Srbije je proteklih godina primenjivala je ekstenzivno.

Ako vaša strana kompanija prodaje bilo šta u Srbiji bilo kom licu koje nije registrovani PDV obveznik, verovatno morate da se registrujete za PDV pre prvog fakturisanja. Prag koji štiti srpske rezidentne subjekte od rane registracije ne primenjuje se na vas.

Šta radi poreski punomoćnik i kada je obavezan?

Ukratko: Poreski punomoćnik je srpski rezidentni subjekt kojeg strana kompanija imenuje radi ispunjavanja PDV obaveza u njeno ime: registracije za PDV, obračuna i plaćanja PDV-a, podnošenja prijava i vođenja evidencije. Imenovanje poreskog punomoćnika nije uvek zakonski obavezno za nerezidentne privredne subjekte, ali je praktično neophodno kada se isporučuje neregistrovanim srpskim kupcima. Ako poreski punomoćnik nije imenovan i ne primenjuje se obrnutim terećenjem, srpski primalac snosi PDV obavezu.

Poreski punomoćnik (poreski punomoćnik) precizno je definisan srpskim zakonom o PDV-u. Poreski punomoćnik može biti fizičko lice (uključujući i preduzetnika) ili pravno lice koje ispunjava sve sledeće zakonske uslove: (i) ima prebivalište ili sedište u Srbiji; (ii) bio je registrovani PDV obveznik najmanje 12 meseci pre podnošenja zahteva za odobrenje aranžmana poreskog punomoćnika; (iii) na dan podnošenja zahteva nema neizmirene obaveze javnih prihoda koje proisteknu iz njegove poslovne delatnosti, a koje je utvrdila Poreska uprava; i (iv) nadležni poreski organ je odobrio aranžman poreskog punomoćnika rešenjem, na osnovu propisno podnetog zahteva uz prateću dokumentaciju.

Kada bude odobreno, poreski punomoćnik registruje se za PDV u ime strane kompanije, podnosi PDV prijave, plaća PDV obaveze Poreskoj upravi i vodi potrebnu evidenciju. Takođe postaje solidarno odgovoran za PDV obaveze strane kompanije.

Kada je poreski punomoćnik zakonski obavezan? Srpski zakon o PDV-u ne nameće apsolutnu obavezu svim stranim kompanijama da imenuju poreskog punomoćnika. Obaveza postaje praktično neizbežna kada strana kompanija vrši isporuke srpskim kupcima koji sami nisu PDV obveznici, jer u tom slučaju obrnutim terećenjem ne primenjuje se, a strana kompanija mora direktno da obračunava PDV. Bez poreskog punomoćnika to postaje operativno nemoguće.

Kada strana kompanija isporučuje isključivo srpskim privrednim subjektima koji su PDV obveznici, primenjuje se mehanizam obrnutog terećenja, srpski kupac obračunava PDV, a strana kompanija može da posluje bez poreskog punomoćnika. Mora ipak biti svesna da ako ikada izvrši isporuku neregistrovanom primaocu, čak i jednom jedinom, situacija se menja.

Dobrovoljna PDV registracija: zašto se neka preduzeća registruju pre praga

Ukratko: Privredni subjekti ispod praga od 8.000.000 RSD mogu dobrovoljno da se registruju za PDV podnošenjem obrasca EPPDV. Jednom dobrovoljno registrovani, ne mogu da se odjave dve godine. Glavni razlozi za ranu registraciju su: povraćaj prethodnog poreza na značajne nabavke, verodostojnost kod B2B klijenata koji preferiraju PDV registrovane dobavljače i pojednostavljivanje prekograničnih transakcija. Glavni trošak su dve godine obaveza usklađenosti, uključujući mesečne ili kvartalne prijave, e-fakturisanje putem SEF-a i zahteve u pogledu oblika fakture.

Dobrovoljna PDV registracija češća je nego što mnogi novi privredni subjekti očekuju. Razlog je obično prethodni porez.

Zamislite softversku kompaniju za razvoj softvera osnovanu u Beogradu u januaru 2026. Projekcije prihoda za prvu godinu iznose 5 miliona RSD, daleko ispod obaveznog praga. Ali kompanija nabavlja opremu, softverske licence i poslovni prostor, a sve to nosi PDV od 20%. Bez PDV registracije, ništa od tog prethodnog poreza nije povratno. Registracija bi omogućila puni povraćaj ulaznog poreza i neposredno poboljšanje novčanog toka. Za preduzeće koje troši 3 miliona RSD na troškove pokretanja, povratni PDV po stopi od 20% iznosi 600.000 RSD. To je materijalna cifra.

Dobrovoljna registracija je komercijalno značajna i za B2B poslovanje. Mnogi korporativni klijenti, posebno veće srpske kompanije i multinacionalne kompanije, preferiraju dobavljače koji su PDV registrovani. Neregistrovanje može da postavi pitanja o obimu i trajnosti preduzeća, čak i kada prag nije dostignut.

Postupak dobrovoljne registracije isti je kao i za obaveznu registraciju: preduzeće podnosi obrazac EPPDV elektronskim putem putem portala ePorezi. Registracija važi od datuma koji odabere preduzeće. Od tog datuma, sve PDV obaveze primenjuju se u potpunosti. Dvogodišnji period počinje od datuma registracije. Rana odjava nije dozvoljena.

Obavezna i dobrovoljna PDV registracija: ključne razlike na jednom mestu

Ukratko: Obavezna registracija aktivira se automatski kada promet premaši 8.000.000 RSD u bilo kom periodu od 12 meseci. Dobrovoljna registracija dostupna je svakom privrednom subjektu ispod tog praga. Oba puta prate isti postupak registracije putem obrasca EPPDV i rezultiraju istim tekućim obavezama usklađenosti. Ključne razlike su u osnovu, datumu početka i činjenici da je dobrovoljna registracija predmet minimalne dvogodišnje obaveze.
Obavezna registracija Dobrovoljna registracija
Osnov Promet prelazi 8.000.000 RSD u bilo kojih 12 meseci Odluka poreskog obveznika, ispod praga
Nerezidenti Obavezna pre prve oporezive isporuke (bez praga) Ne primenjuje se
Rok registracije Do roka za podnošenje PDV prijave za period prelaska Pre izabranog datuma početka
Datum početka Dan nakon prelaska praga Datum koji odabere preduzeće
Minimalna obaveza Tekuća 2 godine (ne može se ranije odjaviti)
Obaveze usklađenosti Mesečne ili kvartalne prijave, SEF, POPDV Identično obaveznoj
Odbitak prethodnog poreza Da Da, od datuma registracije

Kako se registrovati za PDV u Srbiji: korak po korak

Ukratko: PDV registracija u Srbiji vrši se elektronskim putem putem portala ePorezi podnošenjem obrasca EPPDV. Poreska uprava razmatra zahtev i izdaje PDV identifikacioni broj. Istog dana kada se izvrši PDV registracija, preduzeće mora da se registruje i kao korisnik Sistema elektronskih faktura (SEF), pošto su PDV obveznici zakonski obavezni da koriste SEF za B2B fakturisanje. Registracija se obično završava u roku od nekoliko radnih dana.

Korak 1: Pripremite prateću dokumentaciju

Pre podnošenja obrasca EPPDV, pribavite potvrdu o osnivanju iz APR-a, PIB preduzeća (poreski identifikacioni broj), dokaz o registrovanoj adresi i ovlašćenja ako poreski punomoćnik podnosi u ime strane kompanije. Strane kompanije moraju takođe da dostave potvrdu o solventnosti ili ekvivalentni dokument iz matične nadležnosti, preveden i apostilovan.

Korak 2: Podnesite obrazac EPPDV putem portala ePorezi

Obrazac EPPDV (Evidenciona prijava za porez na dodatu vrednost) podnosi se elektronskim putem putem portala ePorezi. Obrazac zahteva osnovne registracione podatke preduzeća, projektovani promet, datum nastanka PDV obaveze i, za dobrovoljnu registraciju, izabrani datum početka. Podnošenje mora biti izvršeno kvalifikovanim elektronskim potpisom (direktora preduzeća ili ovlašćenog zastupnika).

Korak 3: Primite PDV identifikacioni broj

Poreska uprava razmatra zahtev i, ako je sve u redu, izdaje PDV identifikacioni broj. Ovaj broj mora da se pojavljuje na svim PDV fakturama, PDV prijavama i dopisima sa Poreskom upravom. Postupak obično traje 3 do 5 radnih dana, mada je u praksi često brži.

Korak 4: Registrujte se u Sistemu elektronskih faktura (SEF)

PDV obveznici u Srbiji dužni su da izdaju i primaju elektronske fakture putem Sistema elektronskih faktura (SEF) za sve B2B transakcije. Registracija u SEF-u mora se obaviti istog dana kada i PDV registracija, a ne u nekom kasnijem trenutku. Portal SEF-a kojim upravlja Ministarstvo finansija dostupan je na adresi efaktura.gov.rs. Od početka PDV registracije, sve fakture registrovanim srpskim privrednim subjektima moraju biti izdane putem SEF-a u XML formatu.

Šta se menja za PDV obveznike u 2026. godini

Ukratko: Tri promene su relevantne za PDV obveznike u Srbiji od 2026. godine. Prvo, od aprila 2026. primenjuju se nove obaveze e-fakturisanja za B2C transakcije koje uključuju korporativne nosioce platnih kartica i subjekte javnog sektora. Drugo, preliminarna PDV prijava u SEF-u odložena je za januar 2027. Treće, obaveze internog fakturisanja u SEF-u za maloprodajna preduzeća takođe se primenjuju od aprila 2026.

Sam PDV okvir nije se materijalno promenio u 2026. Stope, prag i postupak registracije ostaju kakvi su bili. Ono što se promenilo jeste perimetar e-fakturisanja.

Izmenjeni Zakon o elektronskom fakturisanju stupio je na snagu 12. decembra 2025. godine i primenjuje se na poreske periode koji počinju nakon 31. marta 2026. Ključne promene za PDV obveznike:

  • Maloprodaja nosiocima korporativnih kartica: PDV obveznici sada moraju da izdaju elektronske fakture putem SEF-a za maloprodajne isporuke nosiocima korporativnih platnih kartica i za avansna plaćanja za takve isporuke. Primenjuje se od aprila 2026.
  • Maloprodaja subjektima javnog sektora: Kada kupac iz javnog sektora zatraži elektronsku fakturu u roku od 7 dana od maloprodaje, PDV obveznik mora je izdati putem SEF-a.
  • Preliminarna PDV prijava u SEF-u: Planirani automatski prethodno popunjen PDV obrazac generisan iz SEF podataka odložen je sa januara 2026. na januar 2027. Postojeći obrazac POPDV i ručno podnošenje putem portala ePorezi nastavljaju da važe za 2026.

PDV stope u Srbiji: opšta, snižena i nulta

Ukratko: Srbija primenjuje sistem PDV-a sa dve stope: opšta stopa od 20% i snižena stopa od 10%. Nulta stopa primenjuje se na izvoz i određene povezane usluge. Izbor stope zavisi od prirode isporuke, a ne od prirode privrednog subjekta.
Stopa Kategorija Primeri
20% Opšta stopa: većina roba i usluga Profesionalne usluge, proizvodnja, softver, građevinarstvo, većina maloprodaje
10% Snižena stopa Osnovna prehrambena dobra, lekovi, dnevne novine i publikacije, smeštaj u hotelu, komunalne usluge, javni prevoz
0% Nulta stopa (uz pravo na odbitak prethodnog poreza) Izvoz roba, međunarodni transport, roba u postupku carinskog skladištenja
Oslobođeno PDV oslobođene isporuke (bez odbitka prethodnog poreza) Finansijske usluge, osiguranje, zakup stambenih nekretnina, obrazovanje, zdravstvena zaštita

Razlika između nulte stope i oslobođenja od PDV-a je operativno važna. Isporuke po nultoj stopi dozvoljavaju privrednom subjektu da odbije prethodni porez na povezane nabavke. Oslobođene isporuke to ne dozvoljavaju. Preduzeće koje uglavnom vrši oslobođene isporuke treba pažljivo da proceni da li PDV registracija pruža ikakvu stvarnu korist: neće naplaćivati izlazni PDV i neće odbijati malo ili nimalo prethodnog poreza.

Podnošenje PDV prijava: mesečno ili kvartalno?

Ukratko: PDV obveznici u Srbiji podnose prijave mesečno ili kvartalno, u zavisnosti od prometa. Mesečno podnošenje primenjuje se kada 12-mesečni promet premaši 50.000.000 RSD (oko 425.000 EUR). Kvartalno podnošenje primenjuje se ispod tog praga. U oba slučaja, rok za podnošenje prijave i plaćanje je 15. u mesecu koji sledi po isteku poreskog perioda. Novi obveznici koji su počeli delatnost u tekućoj godini podnose mesečno u prvoj godini.

Učestalost podnošenja prijava automatski se određuje prema nivou prometa. Mesečno podnošenje primenjuje se kada 12-mesečni oporezivi promet premaši 50.000.000 RSD, s PDV prijavom i plaćanjem do 15. u narednom mesecu. Kvartalno podnošenje primenjuje se kada 12-mesečni oporezivi promet ne premaši 50.000.000 RSD, s PDV prijavom i plaćanjem do 15. u mesecu koji sledi po isteku kvartala. Nova preduzeća koja počnu delatnost u tekućoj godini podnose mesečno u prvoj godini, bez obzira na visinu prometa.

Kazne za docnju su značajne: novčane kazne kreću se od 20% do 75% iznosa poreza utvrđenog u poreskoj kontroli, s minimalnim iznosom od 400.000 RSD za pravna lica i 80.000 RSD za preduzetnike. Za docnju u plaćanju obračunava se i zakonska kamata.

Praktičan primer: kada PDV registracija postaje obavezna?

Ukratko: Konsultantska firma u stranom vlasništvu u Beogradu s mesečnim prihodima od 700.000 RSD prešla bi obavezni prag od 8.000.000 RSD otprilike u novembru ili decembru 2026. Ako pređe prag u novembru, mora da se registruje do 15. decembra 2026, a PDV se duguje za sve isporuke od momenta prelaska praga.

Marko Rosi je jedini akcionar konsultantske firme za upravljanje osnovane u Beogradu u januaru 2026. Italijan je po nacionalnosti, preduzeće je srpsko DOO, a pruža konsultantske usluge srpskim i međunarodnim klijentima.

Mesečni prihodi u prvoj polovini godine iznose oko 700.000 RSD. Do jula, kumulativni 12-mesečni promet od osnivanja iznosi 4.200.000 RSD, ispod praga. Marko odlučuje da se ne registruje dobrovoljno, zaključivši da dvogodišnje obavezivanje i troškovi usklađenosti još nisu opravdani.

Do novembra, kumulativni prihodi od januara dostižu 8.400.000 RSD. Prag je pređen. Obaveza registracije nastaje odmah. Marko mora da podnese obrazac EPPDV i registruje se u SEF-u do 15. decembra (rok za novembarsku mesečnu prijavu). PDV se duguje za sve oporezive isporuke od dana prelaska praga, a ne od datuma registracije. Ako je fakturisao 700.000 RSD u novembru bez naplate PDV-a, a te fakture su ispostavljene neregistrovanim kupcima, on duguje PDV po stopi od 20% na te fakture iz sopstvenog džepa.

Da je Markova firma poslovala isključivo sa srpskim privrednim subjektima koji su PDV obveznici, sve te fakture bile bi predmet obrnutog terećenja. Njegovi klijenti bi sami obračunali PDV. Ne bi imao obavezu registracije niti bi bio kažnjen.

Najčešće postavljana pitanja o PDV registraciji u Srbiji

Da li novosnovano srpsko preduzeće mora odmah da se registruje za PDV?

Ne. Novosnovano srpsko preduzeće nije obavezno da se odmah registruje za PDV. Obaveza nastaje tek kada oporezivi promet u prethodnih 12 meseci premaši 8.000.000 RSD. Pre dostizanja tog praga, registracija je dobrovoljna.

Može li nerezidentno preduzeće da posluje u Srbiji bez PDV registracije?

Da, ali samo u određenim okolnostima. Strana kompanija koja vrši oporezive isporuke isključivo srpskim privrednim subjektima koji su PDV obveznici može da se osloni na obrnutim terećenjem i nema obavezu registracije. Ako isporučuje bilo kojim neregistrovanim licima, uključujući potrošače, mora da se registruje za PDV pre početka tih isporuka.

Šta se dešava ako propustim obavezni rok PDV registracije?

Poreska uprava tretiraće preduzeće kao PDV obveznika od datuma prelaska praga, a ne od datuma registracije. To znači da se PDV duguje za sve oporezive isporuke izvršene nakon prelaska praga. Preduzeće takođe gubi pravo na povraćaj prethodnog poreza na nabavke izvršene u periodu neregistracije. Novčane kazne za neregistraciju počinju od 400.000 RSD za pravna lica.

Da li je poreski punomoćnik isto što i poreski savetnik ili računovođa?

Ne. Poreski punomoćnik je zakonski određeni zastupnik koji deluje u ime strane kompanije specifično u PDV svrhe u Srbiji. Poreski savetnik ili računovođa mogu da pripremaju prijave i savetuju o usklađenosti, ali ta uloga je odvojena od zakonske funkcije poreskog punomoćnika.

Koliko dugo traje PDV registracija u Srbiji?

Poreska uprava obično obrađuje zahteve po obrascu EPPDV u roku od 3 do 5 radnih dana. Registracija u SEF-u treba da bude obavljena istog dana kada i PDV registracija.

Šta je obrazac POPDV i ko mora da ga podnosi?

POPDV (Pregled obračuna poreza na dodatu vrednost) je obrazac pregleda obračuna PDV-a koji svi PDV obveznici moraju da podnose uz periodičnu PDV prijavu. Podnosi se elektronskim putem putem portala ePorezi u istom roku kao i PDV prijava.

Mogu li da povratim PDV na troškove nastale pre registracije?

Za obaveznu registraciju: prethodni porez na nabavke izvršene nakon prelaska praga ali pre podnošenja registracije je tehnički povratan, ali period za to zavisi od okolnosti i podleže preispitivanju Poreske uprave. Za dobrovoljnu registraciju: prethodni porez je povratan od datuma stupanja na snagu registracije, a ne od pre.

PDV registracija u Srbiji nije komplikovana kao postupak. Obrazac EPPDV, portal ePorezi, registracija u SEF-u: sve su to savladivi koraci koji traju nekoliko radnih dana. Odluke koje izazivaju probleme su prethodne. Da li se dobrovoljno registrovati pre praga. Da li vaš miks klijenata aktivira obrnutim terećenjem ili obaveze direktne registracije za stranu kompaniju. Da li je vreme prelaska praga praćeno dovoljno pažljivo da bi se ispoštovao rok podnošenja prijave.

Za savet o PDV registraciji, postupku imenovanja poreskog punomoćnika ili tekućoj PDV usklađenosti u Srbiji, praksa poreskog prava u kancelariji Zunic Law redovno savetuje rezidentne i nerezidentne kompanije u ovim pitanjima.

O autorki

Marija Medić Račić, Advokat | Zunic Law
Marija Medić Račić je Advokat u kancelariji Zunic Law, specijalizovana za poresko pravo i korporativne transakcije. Redovno savetuje strane investitore i multinacionalne kompanije u pogledu PDV registracije, poreske usklađenosti i korporativnog strukturiranja u Srbiji. Zunic Law rangirana je kao vodeća kancelarija u Srbiji za 2026. godinu prema Legal 500.
  1. Zakon o porezu na dodatu vrednost, Službeni glasnik RS br. 84/2004, sa izmenama.
  2. Zakon o elektronskom fakturisanju, sa izmenama koje stupaju na snagu 12. decembra 2025.

Slični blogovi

Najnoviji blogovi

Niste sigurni odakle da krenete?

Ukoliko niste sigurni koji je prvi korak, zakažite konsultacije sa jednim od naših stručnjaka.

itlawaficionado

privacywhisperer

cryptobuddy

evegreen

Newsletter vredan vaše pažnje

Pratite ključne pravne informacije koje su od suštinskog značaja za rast i razvoj vašeg poslovanja