thumbnail_Logo_4_vectorized
3 min čitanja

Podeli ovaj članak

Rate this Post

Poreske olakšice za zaposlene u oblasti istraživanja i razvoja

07/02/2023

Poreske olakšice koje Srbija u poslednjih nekoliko godina uvodi u oblasti istraživanja i razvoja ukazuju na sve veći značaj podsticanja inovativnosti i preduzimljivosti. O poreskim olakšicama koje već postoje u srpskom pravnom sistemu u oblasti istraživanja i razvoja možete pročitati u našem tekstu Lista poreskih olakšica za društva u Srbiji –  Da li plaćate ono što ne morate?

Verujemo da se sećate prvobitne R&D olakšice za kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem, koji je omogućio priznavanje troškova istraživanja i razvoja u dvostrukom iznosu u poreskom bilansu, čime je pružena mogućnost značajnog umanjenja poreske osnovice poreza na dobit takvih kompanija.

Podsticaji istraživanju i razvoju otišli su korak dalje predstavljanjem rešenja Zakona o porezu na dohodak građana sa početka 2022. godine, koje predviđa oslobođenje od obaveze plaćanja 70% poreza na zarade lica koja su neposredno angažovana na poslovima istraživanja i razvoja, srazmerno vremenu koje takva lica provedu na takvim poslovima.

Navedena olakšica primenjuje se od 1. marta 2022. godine, a sredinom aprila iste godine Vlada je donela poseban Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava na poresko oslobođenje po osnovu zarade zaposlenih na istraživanju i razvoju (dalje: Pravilnik), koji precizira uslove za ostvarenje ovog poreskog oslobođenja.

Ko ima pravo na oslobođenje?

Pravo na poresko oslobođenje ima poslodavac-pravno lice, isključivo po osnovu projekta istraživanja i razvoja koji se obavlja na teritoriji Srbije, koji istraživanje i razvoj sprovodi za svoj račun i zadržava vlasništvo na nematerijalnoj imovini koja može nastati istraživanjem i razvojem.

Dakle, poslodavcem koji može da koristi ovo oslobođenje ne smatra se pravno lice koje istraživanje i razvoj sprovodi za račun drugih lica a uspešnim okončanjem projekta ne postaje vlasnik nematerijalne imovine nastale takvim aktivnostima istraživanja i razvoja (uslužno istraživanje i razvoj).

Na primer, kompanija XYZ koja se bavi outsourcing-om i izrađuje softver po narudžbini klijenta, ne može koristiti ovu olakšicu za svoje zaposlene. Zašto? Pa, jednostavno je – ako se prava intelektualne svojine na kreiranoj nematerijalnoj imovini (softveru) po završetku projekta prenose na drugu kompaniju, to implicira da su i istraživanje i razvoj vršeni za drugo lice a ne za sopstvene potrebe, te uslovi za primenu R&D podsticaja nisu ispunjeni.

Iz navedenog se može izvući zaključak da je cilj uvođenja ove olakšice upravo podsticanje inovativnosti u našoj zemlji, a ne njen ,,izvoz” u inostranstvo.

Poslodavcem se ne smatra ni pravno lice osnovano u inostranstvu, ogranak ili predstavništvo stranog pravnog lica u Srbiji. Dakle, samo domaće pravno lice ima pravo na oslobođenje po osnovu zarade zaposlenih na istraživanju i razvoju.

Takođe, poslodavci koji za određeno lice koriste bilo koju vrstu podsticaja, osim kada koriste oslobođenje u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja se odnosi na istu vrstu olakšice (o čemu ćete čitati kasnije u tekstu), po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nemaju pravo da za to lice ostvare ovo poresko oslobođenje.

Dakle, ne možete kombinovati ovu olakšicu sa olakšicom za zapošljavanje povratnika i stranaca ili drugim olakšicama za zapošljavanje, već jedina moguća kombinacija jeste sa postojećim R&D podsticajem koji se odnosi na dvostruko priznavanje troškova istraživanja i razvoja u poreskom bilansu.

Šta je projekat?

Projektom koji je osnov za korišćenje ove olakšice smatra se projekat na kome najmanje 90% svih zaposlenih na istraživanju i razvoju svoje aktivnosti na sprovođenju projekta obavljaju na teritoriji Srbije.

Međutim, projekat će se smatrati obavljenim na teritoriji Srbije i ukoliko se neki njegovi delovi obavljaju van teritorije Srbije, pod uslovom da je takvo obavljanje aktivnosti istraživanja i razvoja van Srbije uzrokovano posebnim fizičkim, geografskim ili prirodnim faktorima koje nije moguće obezbediti na teritoriji Srbije.

Recimo, ukoliko Vaša kompanija radi na razvoju savremenog tehničkog sistema koji se koristi za prečišćavanje morske vode, realno je da određena istraživanja ne možete sprovesti na teritoriji Srbije, već morate izmestiti deo projekta u državu sa izlazom na more. U tom slučaju, postojala bi i dalje mogućnost za Vas da iskoristite R&D podsticaj, ako su ispunjeni svi ostali uslovi.

Ko je zaposleni na istraživanju i razvoju?

Zaposleni na istraživanju i razvoju je zaposleni koji je:

  • zaključio ugovor o radu na određenoili neodređeno vreme,
  • zaključio ugovor o radu sa punim ili nepunim radnim vremenom, i
  • neposredno angažovan na sprovođenju projekta, odnosno radi na način da je neposredno uključenu identifikovanje i rešenja naučnih, procesnih ili tehničkih pitanja povezanih sa konkretnim projektom.

U vezi sa poslednjim uslovom od navedena tri, važno je naglasiti da angažovanje na projektu istraživanja i razvoja mora biti neposredno. To znači da zaposleni na R&D poslovima nisu lica koja na radnom mestu preduzimaju:

  • aktivnosti povezane sa posrednim ili neposrednim nadzorom projekta, poput prisustvovanja sastancima na kojima se raspravlja o tehničkim aspektima projekta, direktnog sastajanja sa zaposlenima koji su uključeni u rešavanje konkretnog tehničkog problema, planiranja projekta, upravljanja procesom razvoja i slično.

Recimo, zaposleni koji isključivo obavlja HR poslove na projektu ne smatra se zaposlenim u odnosu na čiju zaradu se može iskoristiti ova olakšica.

  • podrška u vezi sa sprovođenjem projekta, kao što su podešavanje opreme koja se koristi u svrhe istraživanja, asistiranje inženjerima prilikom isprobavanja novih proizvodnih procesa, izrada izveštaja od strane službenika, održavanje prostorija u kojima se sprovode aktivnosti istraživanja i razvoja i sl.

Tako se, na primer, lice koje je angažovano kao IT support u kompaniji koja se bavi istraživanjem i razvojem, i koje povremeno servisira računare lica zaposlenih u kompaniji, ne smatra zaposlenim neposredno angažovanim na poslovima istraživanja i razvoja.

Pravilnik posebno propisuje da se u vreme provedeno na neposrednom angažovanju na poslovima istraživanja i razvoja ne računa vreme koje zaposleni na istraživanju i razvoju provede na odmoru i odsustvima:

  • godišnji odmor;
  • odsustvovanje sa rada na dan praznika koji je neradni dan;
  • plaćeno odsustvo;
  • vojne vežbe i odazivanje na poziv državnog organa;
  • odsustvovanje sa rada zbog privremene sprečenosti za rad;
  • prekid rada.

Na koji iznos zarade se odnosi poresko oslobođenje?

Poresko oslobođenje odnosi se na iznos ostvarene zarade srazmeran vremenu za koje je zaposleni neposredno angažovan na poslovima istraživanja i razvoja u odnosu na puno radno vreme.

Šta to znači?

Porez na zaradu Vašeg zaposlenog koji 60% radnog vremena provede na poslovima istraživanja i razvoja, dok ostalih 40% obavlja druge zadatke poput gore navedenih primera poslova koji ne spadaju u R&D poslove, može se umanjiti samo u odnosu na prvih 60%. Onaj procenat radnog vremena koji se provede na poslovima koji nisu R&D, ne podleže mogućnosti oslobođenja.

Ipak, čak i ako se Vaš konkretan zaposleni smatra licem angažovanim na R&D poslovima, u njegovu (ili njenu) zaradu koja podleže oslobođenju se ne uračunavaju primanja koja ostvari od poslodavca preko neoporezivog iznosa određenog Zakonom o porezu na dohodak građana, po osnovu:

  • troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada;
  • troškova službenog putovanja u zemlji i inostranstvu;
  • solidarne pomoći za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice;
  • poklona deci zaposlenih povodom Nove Godine i Božića;
  • jubilarne nagrade zaposlenima;
  • pomoći u slučaju smrti člana porodice zaposlenog;
  • novčane pomoći koja služi za lečenje zaposlenog u zemlji ili inostranstvu;
  • solidarne pomoći za rođenje deteta.

Dakle, i ako deca Vaših zaposlenih od Vas dobijaju novogodišnje paketiće, takvo davanje se, ipak, ne uračunava u iznos zarade na koji se odnosi olakšica. Drugim rečima, osnovica za oslobođenje se umanjuje za iznos vrednosti paketića za dete (i drugih davanja navedenih na spisku) pa se olakšica primenjuje na tako dobijen iznos.

Formula za izračunavanje poreskog oslobođenja

Poresko oslobođenje poslodavac utvrđuje prema sledećoj formuli:

pri čemu je:

  • Porez = ukupan iznos obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade zaposlenog za obračunski period za koji se isplaćuje zarada;
  • Angažovano radno vreme = vreme koje je zaposleni proveo na tim poslovima u mesecu za koji se vrši obračun poreza na zarade;
  • Puno radno vreme = puno radno vreme u mesecu za koji se vrši obračun poreza na zaradu.

Obaveze poslodavca koji je ostvario oslobođenje

Pravilnik propisuje nekoliko obaveza za poslodavca koji ostvari ovo poresko oslobođenje.

Vođenje posebne evidencije

Kompanija koja koristi novi R&D podsticaj dužna je da vodi posebnu evidenciju za svakog pojedinačnog zaposlenog na istraživanju i razvoju u odnosu na čiju zaradu ostvaruje oslobođenje, a u kojoj se nalaze podaci od značaja za praćenje ispunjenosti uslova za ostvarivanje navedene olakšice. Konkretno, tu spadaju:

  • podaci o radnom vremenu zaposlenog,
  • informacije o zaradi, naknadi zarade i ostalim primanjima zaposlenog.

Posedovanje posebne dokumentacije

Pored evidencije za svakog zaposlenog, R&D poslodavac je dužan da u sedištu poseduje određenu dokumentaciju za svaki pojedinačni projekat, koja uključuje, između ostalog:

  • specifikaciju projekta sa istaknutim ciljevima i fazama projekta,
  • godišnji budžet projekta i ukupan iznos odobrenog budžeta,
  • izveštaj zaposlenog na istraživanju i razvoju, koji sadrži specifikaciju o ukupnom radnom vremenu i vremenu koje je proveo na poslovima istraživanja i razvoja na konkretnom projektu,
  • izveštaj o rezultatima projekta…

Korisno je imati na umu i da se dokumentacija, nakon što se prikupi, čuva u sedištu poslodavca i dostavlja se poreskoj upravi samo u slučaju kontrole – na zahtev nadležnog organa. Dakle, nema potrebe da je samoinicijativno podnosite poreskoj upravi kada počnete sa korišćenjem olakšice.

Šta sa doprinosima?

Pod istim uslovima koji su propisani za poresko oslobođenje, koji se odnose na poslodavca, projekat i zaposlenog, Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje propisuje oslobođenje od obaveze plaćanja 100% doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog i na teret poslodavca.

Dakle, oslobođenje se ne odnosi samo na porez na zarade, već i na doprinose, ali se i u tom slučaju primenjuje pravilo da se olakšica primenjuje na srazmeran deo radnog vremena proveden na R&D poslovima, kao i ostali uslovi o kojima smo govorili u ovom tekstu.

Na usvajanje Pravilnika se, istina, čekalo nešto duže od očekivanog, pa je postojao jedan ,,međuperiod” između samog uvođenja olakšice (Zakonom o porezu na dohodak građana) i njenog detaljnijeg regulisanja (Pravilnikom). Međutim, development kompanije sada konačno imaju pred sobom i konkretne uslove za ostvarenje novog podsticaja za zapošljavanje. Shodno tome, verujemo da će mnoge kompanije orijentisane ka istraživanju i razvoju korišćenjem ove olakšice, u kombinaciji sa inicijalnim R&D podsticajem, uspeti da značajan deo sredstava sačuvaju, i preusmere na unapređenje postojećih ili razvoj novih projekata.

Slični blogovi

2 min čitanja

Jelena Đukanović

02/06/2022

Najnoviji blogovi

Niste sigurni odakle da krenete?

Ukoliko niste sigurni koji je prvi korak, zakažite konsultacije sa jednim od naših stručnjaka.

techlawafficiendo

privacywhisperer

cryptobuddy

evegreen

Ovo nije samo još jedan newsletter

Zaboravite dosadne pravničke analize i teoriju.
Saznajte za rokove i primajte vesti koje zaista pomažu vašem poslovanju.