NEWSLETTER
Budite u toku sa najvažnijim informacijama
07.
Jul 2020.
Od ukidanja vanrednog stanja u Republici Srbiji i poslodavci i zaposleni su bili u nedoumici kako treba da se organizuje rad, koje su obaveze i mere koje treba da se preduzmu u vezi sprečavanja širenja zaraze, ko je odgovoran za eventualne propuste i koje kazne mogu da se izreknu.
Razlog ovome je činjenica da se sve svodilo na preporuke nadležnih organa, s obzirom da na nivou Republike, ali ni na nivou većine gradova, nisu bili usvojeni obavezujući akti koji bi detaljno regulisali obaveze poslodavaca u vezi sa organizacijom rada nakon ukidanja vanrednog stanja u Srbiji (o čemu smo detaljno pisali u tekstu Povratak zaposlenih na radna mesta – nove obaveze poslodavaca?).
Međutim, počevši od 11. jula 2020. godine, sve obaveze u vezi sa organizovanjem rada kod poslodavca, kao i preventivnim merama zaštite od širenja zaraze su dobile svoj zvaničan i obavezujući okvir.
Naime, 03.07.2020. godine usvojen je Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad za sprečavanje pojave širenja epidemije zarazne bolesti (dalje: Pravilnik) koji stupa na snagu 11.07.2020. godine i koji na detaljan način reguliše kako obaveze poslodavca, tako i obaveze zaposlenih na radnom mestu. U skladu sa Pravilnikom, poslodavci imaju rok do 10. avgusta 2020. godine da usvoje plan prevencije u skladu sa navedenim Pravilnikom.
Pravilnikom su definisane:
Važno je naglasiti da se ovim Pravilnikom ne regulišu obaveze poslodavca kada se rad obavlja od kuće ili na terenu. Dakle, samo poslodavci kod kojih je rad organizovan u poslovnim prostorijama, imaju obavezu usklađivanja sa navedenim Pravilnikom.
Pravilnik propisuje niz preventivnih mera koje su poslodavci dužni da preduzmu, a koji naročito uključuju sledeće obaveze poslodavca:
pre početka rada obezbedi pisane instrukcije i uputstva o merama i postupcima za sprečavanje pojave epidemije zarazne bolesti, koji sadrže informaciju o simptomima zarazne bolesti;
u skladu sa mogućnostima, ukoliko nije organizovan rad u smenama, izvrši preraspodelu radnog vremena uvođenjem druge ili treće smene sa manjim brojem zaposlenih;
sprovodi pojačanu higijenu i dezinfekciju radnih i pomoćnih prostorija što uključuje redovnu dezinfekciju prostorija i često provetravanje radnog prostora;
obezbedi zaposlenima dovoljne količine sapuna, ubrusa, tekuće vode i dezinfekcionih sredstava na bazi alkohola za pranje ruku;
obezbedi redovno čišćenje svih površina koje se često dodiruju na radnom mestu, posebno prostorija i opreme kao što su toaleti, kvake na vratima, fiksni telefoni, računarska oprema i druga oprema za rad;
uredi način vođenja evidencije o dezinfekciji radnih i pomoćnih prostorija koju organizuje i sprovodi;
obezbedi izradu uputstava za bezbedan i zdrav rad sa izvođačima radova, dobavljačima, distributerima i spoljnim saradnicima;
organizuje i obezbedi redovno uklanjanje otpada i smeća (kante za smeće obložene plastičnom kesom) iz prostorija tako da se mogu isprazniti bez kontakta sa sadržajem.
Osim toga, poslodavci su dužni da u roku od 30 dana od dana stupanja Pravilnika na snagu, dakle najkasnije 10. avgusta 2020. godine donesu Plan primene mera za sprečavanje pojave i širenja epidemije zarazne bolesti, koji je sastavni deo akta o proceni rizika.
Ne treba zaboraviti ni obavezu poslodavaca koji se nalaze na teritorijama jedinica lokalne samouprave gde je proglašeno vanredno stanje da primene i posebne mere zaštite definisane Uredbom Vlade o merama za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti COVID-19: 66/2020-4, 93/2020-12, 94/2020-3
Pored obaveza poslodavaca, Pravilnik za promenu reguliše i obaveze zaposlenih. Naime, do sada se sav teret prebacivao na poslodavce i obaveze koje su oni dužni da preduzmu. Međutim, Pravilnik propisuje i obaveze za zaposlene u vezi sa preduzimanjem mera zaštite od širenja zarazne bolesti.
Prema odredbama Pravilnika, zaposleni je obavezan da:
sprovodi sve preventivne mere bezbednosti i zdravlja na radu kako bi sačuvao svoje zdravlje, kao i zdravlje drugih zaposlenih;
namenski koristi propisana sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu i da sa njima pažljivo rukuje, da ne bi ugrozio svoju bezbednost i zdravlje kao i bezbednost i zdravlje drugih lica;
dodatno brine o svojoj higijeni tako što će redovno i pravilno prati ruke;
ličnu odeću drži odvojenu od sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu i radnog odela;
obavezno obavesti poslodavca ukoliko posumnja na simptome zarazne bolesti kod sebe, kod drugih zaposlenih ili članova svoje porodice;
pre početka rada pregleda svoje radno mesto uključujući i sredstva za rad koja koristi, kao i sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu i da u slučaju uočenih nedostataka izvesti poslodavca ili drugo ovlašćeno lice;
pre napuštanja radnog mesta, da radno mesto i sredstva za rad ostavi u stanju da ne ugrožavaju druge zaposlene;
u skladu sa svojim saznanjima, odmah obavesti poslodavca o nepravilnostima, štetnostima, opasnostima ili drugoj pojavi koja bi na radnom mestu mogla da ugrozi njegovu bezbednost i zdravlje ili bezbednost i zdravlje drugih zaposlenih;
sarađuje sa poslodavcem i licem za bezbednost i zdravlje na radu, kako bi se sprovele dodatne neophodne mere za bezbednost i zdravlje na radu.
Interesantno je da Pravilnikom nisu izričito regulisane posledice kršenja propisanih obaveza, odnosno propuštanje njihovog preduzimanja kako od strane poslodavaca, tako i od strane zaposlenih.
Ipak, to ne znači da Vam ne preti izricanje odgovarajućih kazni ili utvrđivanje prekršajne odgovornosti, ukoliko se ne uskladite sa propisanim obavezama.
Naime, s obzirom da se Pravilnikom regulišu preventivne mere u vezi sa bezbednošću i zdravljem na radu, smatramo da bi se u slučaju kršenja odredbi Pravilnika primenile kaznene odredbe Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, koje definišu izricanje novčane kazne poslodavcima u iznosu od 800.000 dinara do 1.000.000 dinara.
Sa druge strane, isti Zakon propisuje novčane kazne za zaposlene u iznosu od 10.000 dinara do 20.000 dinara, ali je u praksi izuzetno retko da nadležni inspekcijski organi izriču novčane kazne zaposlenima.
Na kraju, možemo samo da konstatujemo da je nejasno zbog čega su državni organi čekali gotovo 2 meseca od ukidanja vanrednog stanja u Srbiji kako bi detaljnije regulisali obaveze zaposlenih i poslodavaca, kao i preventivne mere radi sprečavanja širenja zaraze COVID-19. Sigurno je da je neozbiljno postupanje ovih organa dovelo do ponovnog širenja zaraze, a da je Pravilnik donet sa dva meseca zakašnjenja.
Bilo kako bilo, sada je prebačena lopta na teren poslodavaca. Ukoliko niste implementirali sve mere, imate priliku da u nedelji pred nama taj proces završite.