4 min čitanja

Podeli ovaj članak

Rate this Post

Kako dobiti srpsko državljanstvo u 2026. godini?

14/05/2026
Kako dobiti srpsko drzavljanstvo
Kako dobiti srpsko državljanstvo 2026. | Zunic Law

Ažurirano: Maj 2026.  |  Sledeća revizija: Novembar 2026.

Svake godine stotine ljudi podnese zahtev za srpsko državljanstvo i neretko se dešava da ga ne dobije. Ovo se događa ne zato što nisu ispunili uslove, već zato što su pogrešno identifikovali pravni osnov po kome apliciraju, ili su podneli nepotpunu dokumentaciju, ili nisu informisani da nadležno Ministarstvo ima diskreciono pravo da odbije zahtev čak i kada su svi uslovi ispunjeni.

U poslednjih par godina Ministarstvo unutrašnjih poslova sve češće se sreće sa zahtevima za prijem u srpsko državljanstvo koje pored stranaca u velikom broju podnose i potomci srpskih iseljenika koji su tokom 50-ih i 60-ih godina prošlog veka emigrirali u neke razvijenije zemlje sveta poput Nemačke, Australije, SAD i Kanade u potrazi za boljim životom. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj zahteva za prijem u državljanstvo Srbije se, u posednjih pet godina, udvostručio u poređenju sa prethodnom decenijom.

Zakon o državljanstvu predviđa da državljanstvo mogu steći lica kojima je jedina veza sa Republikom Srbijom etničko poreklo i pripadnost srpskom narodu. Ako se pitate kako dobiti srpsko državljanstvo i kako stići do srpskog pasoša, ovaj vodič pokriva sve pravne osnove, uslove i postupak za 2026. godinu. Za širi pregled prava stranaca u Srbiji, pogledajte naš sveobuhvatni vodič o boravku stranaca u Srbiji.

4 osnova za sticanje srpskog državljanstva predviđa Zakon o državljanstvu Republike Srbije

Pojam i značaj državljanstva

Ukratko: Državljanstvo je trajni pravni odnos između lica i države iz kojeg proističu međusobna prava i obaveze. Srpski državljanin ima značajna prava, na primer: bezvizan ulazak u 130+ zemalja, pravo na rad bez radne dozvole, pristup zdravstvenom sistemu i socijalnim benefitima, pravo glasa i mogućnost sticanja nepokretnosti bez ograničenja. Po pravilu, u pitanju je odnos trajnog karaktera, te smatramo da nabrojena prava ne predstavljaju samo simboličnu vrednost. Stranac sa stalnim nastanjenjem u Srbiji ima mnoga od tih prava, ali ne i sve.

Razlika između stranca sa stalnim nastanjenjem u Srbiji i srpskog državljanina nije samo formalna. Državljanin Srbije ima pravo da bira i bude biran na izborima, može zauzimati određene javne funkcije, imati srpski pasoš koji omogućava bezvizan ulazak u 130+ zemalja i ima neograničeno pravo na povratak u Srbiju. Stranac sa stalnim nastanjenjem ima većinu ekonomskih prava, ali ne i sve.

Ako planirate da se informišete o tome kako dobiti srpsko državljanstvo, razumevanje ovog odnosa je prvi korak, jer Vam pomaže da sagledate svoja prava i obaveze kao budućeg državljanina.

Zašto srpsko državljanstvo?

Ukratko: Stranac koji planira dugoročan život ili poslovanje u Srbiji gotovo uvek će doći do tačke kada je državljanstvo pruža mnogo više benefita od stalnog nastanjenja.

Tokom prethodnih godina promene zakona u Srbiji rezultirale su liberalizacijom viznog režima, zatim mogućnosti ostvarivanja prava na rad i privremeni boravak stranaca. O aktuelnim pravilima, pored Zakona o strancima, pogledajte naše tekstove o radnim dozvolama za strance i privremenom boravku za strance u Srbiji.

Međutim, pored brojnih pokušaja da se strani i domaći državljani izjednače u svojim pravima i obavezama, još uvek postoje značajne razlike u pravima i obavezama koje se vezuju za državljanski status. Srpsko državljanstvo donosi i konkretne pravne i ekonomske benefite, uključujući poreske olakšice za novonastanjene obveznike i niz podsticaja za korporativni razvoj. Upravo zato mnogima postaje primamljivo istraživanje opcija kako dobiti srpsko državljanstvo.

Kako dobiti srpsko državljanstvo: četiri osnova

Ukratko: Srpsko državljanstvo može se steći na četiri načina: poreklom (osnovni osnov), rođenjem na teritoriji Srbije (dopunski), prijemom (naturalizacijom) i po osnovu međunarodnih ugovora.

Sticanje državljanstva u Republici Srbiji reguliše Zakon o državljanstvu Republike Srbije, koji trenutno predviđa četiri osnovna načina, a to su:

  • Poreklom
  • Rođenjem na teritoriji Republike Srbije
  • Prijemom
  • Po osnovu međunarodnih ugovora

Osnovni način sticanja državljanstva Republike Srbije je poreklo, dok se mesto rođenja koristi kao dopunski kriterijum.

S druge strane, sticanje državljanstva po osnovu međunarodnih ugovora nije redovan i uobičajen način sticanja državljanstva. Ovaj osnov se najčešće vezuje za situacije kada dođe do promene granica države i tada služi kao instrument definisanja državljanskih odnosa između dve zemlje. Ovakav model je, na primer, ustanovljen između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine koji, zasnovan na bilateralnom sporazumu, omogućava državljanima jedne države da po povlašćenim uslovima steknu državljanstvo druge države.

U ovom tekstu, ograničićemo se na sticanje državljanstva prijemom, kao najzastupljenijim načinom sticanja državljanstva punoletnih lica, jer se upravo tu najčešće javlja pitanje kako dobiti srpsko državljanstvo u praksi.

Sticanje srpskog državljanstva prijemom

Ukratko: Prijem u državljanstvo dostupan je za četiri kategorije: strance sa stalnim nastanjenjem, iseljenike i njihove potomke, pripadnike srpskog naroda i izbeglice sa prostora bivše SFRJ. Uslovi su najpovoljniji za iseljenike, izbeglice kao i potomke srpskog naroda, koji ne moraju da žive u Srbiji, niti da se odreknu svog prvog državljanstva.

Domaće pravo predviđa mogućnost da poslovno sposobna lica, na osnovu svoje povezanosti sa Srbijom, zatraže i pod određenim uslovima steknu državljanstvo naše zemlje. Do prijema se dolazi na zahtev lica, o kome odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova.

1. Prijem (Naturalizacija)

Kada je u pitanju naturalizacija stranaca, Zakon o državljanstvu zahteva ispunjenje jednog prethodnog uslova koji se odnosi na odobrenje stalnog nastanjenja u Srbiji, shodno propisima o kretanju i boravku stranaca. Pored toga potrebno je da budu ispunjeni i sledeći uslovi:

  1. da je navršio 18 godina života i da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;
  2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u državljanstvo Republike Srbije;
  3. da je do podnošenja zahteva najmanje tri godine neprekidno imao prijavljeno prebivalište na teritoriji Republike Srbije;
  4. da podnese pismenu izjavu da Republiku Srbiju smatra svojom državom.

Treba imati u vidu da će se uslov koji se odnosi na otpust iz ranijeg državljanstva smatrati ispunjenim u slučaju da je zahtev podnelo lice koje je bez državljanstva ili ukoliko pruži dokaz da će po zakonu zemlje čiji je državljanin automatski izgubiti državljanstvo u slučaju prijema u naše državljanstvo. Zakon predviđa i rešenje za situaciju kada strana država ne dozvoljava otpust iz državljanstva ili za otpust postavlja uslove koje stranac ne može da ispuni. U tom slučaju dovoljno je da stranac podnese izjavu da se odriče stranog državljanstva. Za detalje o putu do stalnog nastanjenja koje prethodi ovom koraku, pogledajte naš tekst o stalnom nastanjenju u Srbiji 2026.

Ukratko: stranac mora najpre da provede tri godine na stalnom nastanjenju. Put do državljanstva je višegodišnji, ali predvidiv.

Prijem pod povoljnijim uslovima

Uz navedene opšte uslove, Zakonom o državljanstvu je propisano i više olakšica za strance koji se primaju u državljanstvo, među kojima je i olakšica koja se odnosi na rođenje na teritoriji Republike Srbije i na činjenicu braka sa našim državljaninom.

Naime, za lice koje je rođeno na teritoriji Republike Srbije biće dovoljno da je do podnošenja zahteva najmanje dve godine neprekidno boravilo u Srbiji i njegova izjava da Srbiju smatra svojom državom.

Ukoliko se zahtev za prijem u srpsko državljanstvo zasniva na činjenici braka, olakšica se svodi na to da stranac ne mora da ispuni sve navedene opšte uslove, već je dovoljno da ima stalno nastanjenje koje može da dobije već po proteku tri godine trajanja braka sa državljaninom Republike Srbije.

Stranci čiji prijem u državljanstvo predstavlja interes za Srbiju

Odredba Zakona koja je predmet brojnih rasprava i daje mogućnost širokog tumačenja predviđa da se zahtev za sticanje srpskog državljanstva može odobriti stranom državljaninu čija je naturalizacija u interesu za Republiku Srbiju. Odluku o tome šta predstavlja „interes Republike Srbije“ donosi Vlada Republike Srbije, na predlog nadležnog Ministarstva. Po pravilu u pitanju su lica koja predstavljaju istaknute naučnike, umetnike, sportiste ili su u pitanju neki drugi interesi Republike Srbije. Interesantno je da su državljanstvo Republike Srbije, na ovaj način dobili Stiven Sigal, Rejf Fajns, Adrijana Lima i mnoge druge poznate ličnosti.

2. Iseljenici i njihovi potomci

Imajući u vidu veliki broj ljudi koji su tokom 50-tih i 60-tih godina emigrirali iz Srbije, Zakon, kao posebnu kategoriju lica koja imaju pravo na sticanje državljanstva, predviđa upravo iseljenike i njihove potomke. Detaljniji pregled ovog osnova dostupan je u posebnom tekstu o sticanju državljanstva po osnovu porekla.

U Zakonu je precizirano da se iseljenikom smatra lice koje se iselilo iz Republike Srbije sa namerom da stalno živi u inostranstvu. Iseljenik i njegov potomak mogu biti primljeni u državljanstvo, ako su navršili 18 godina života i nije im oduzeta poslovna sposobnost. Pored toga potrebno je i da se podnese pismena izjava da Republiku Srbiju smatraju svojom državom.

Ukratko: iseljenik i potomak iseljenika koji žele srpsko državljanstvo ne moraju da žive u Srbiji niti da se odreknu drugog državljanstva. To je značajna prednost u poređenju sa strancima koji podnose zahtev u redovnom postupku naturalizacije.

3. Pripadnici srpskog naroda

Najpovoljniji način za sticanje državljanstva Republike Srbije za sve pripadnike srpskog naroda, odnosno njihove potomke, koji Srbiju doživljavaju kao matičnu državu, jeste sticanje srpskog državljanstva dokazivanjem etničke veze sa Republikom Srbijom, bez obaveze da žive u Srbiji ili da se odreknu drugog državljanstva. Od ostalih uslova zahteva se punoletstvo podnosioca i pismena izjava da Srbiju smatraju svojom državom.

4. Izbeglice, prognana i raseljena lica sa prostora bivše SFRJ

Zakon kao posebnu kategoriju izdvaja i lica koja su rođena u nekoj od država bivše SFRJ sa državljanstvom te države ili su državljani neke druge države nastale na teritoriji ranije SFRJ, a koja kao izbegla, prognana ili raseljena lica borave u Srbiji ili su izbeglice u inostranstvo. Isti uslovi koji se primenjuju u pogledu pripadnika srpskog naroda moraju biti ispunjeni i kada je u pitanju ova kategorija podnosilaca zahteva.

Postupak za prijem u srpsko državljanstvo

Ukratko: Zahtev se podnosi Ministarstvu unutrašnjih poslova – nadležnom organu unutrašnjih poslova prema mestu boravka, ili putem diplomatsko-konzularnog predstavništva Srbije u inostranstvu. Nakon višemesečne provere, MUP donosi rešenje. Ministarstvo može odbiti zahtev i kada su uslovi formalno ispunjeni, ako postoje razlozi od državnog interesa. Procedura može trajati od nekoliko meseci do godinu dana ili više.

Zahtev za sticanje državljanstva Republike Srbije prijemom podnosi se Ministarstvu unutrašnjih poslova, preko organa unutrašnjih poslova u mestu prebivališta, odnosno boravišta stranke ili njegovog ovlašćenog punomoćnika, a može se podneti i preko nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije.

Nakon višemesečne procedure proveravanja ispunjenosti uslova, Ministarstvo donosi rešenje o prijemu u državljanstvo, ukoliko su svi propisani uslovi ispunjeni. Važno je naglasiti da Ministarstvo može odbiti zahtev ukoliko utvrdi da postoje razlozi od interesa za Republiku Srbiju zbog kojih zahtev treba odbiti. Upravo zbog toga, ako razmišljate o tome kako dobiti srpsko državljanstvo po osnovu prijema, preporučuje se savetovanje sa advokatom specijalizovanim za imigraciono pravo i prava stranaca.

Ukratko: pozitivna odluka nije zagarantovana. Čak i kada su svi zakonski uslovi ispunjeni, MUP ima diskreciono pravo da odluči, po svojoj proceni, po svakom podnetom zahtevu. Bez advokata koji razume praksu, postoji realan rizik od odbijanja iz razloga koji su bili otklonljivi uz adekvatnu pravnu pomoć.

Put do srpskog državljanstva za stranca korak po korak

Ukratko: Za običnog stranca, put do srpskog državljanstva ima tri faze: (1) pribavljanje dozvole za privremeni boravak, (2) sticanje stalnog nastanjenja, (3) podnošenje zahteva za državljanstvo nakon 3 godine stalnog nastanjenja. Za iseljenike i potomke pripadnika srpskog naroda, prve dve faze ne postoje.

Proces za običnog stranca koji planira put do srpskog državljanstva izgleda ovako:

Najpre se uređuje privremeni boravak ili jedinstvena dozvola za boravak i rad. Zatim, nakon ispunjenja zakonskih uslova, stranac podnosi zahtev za stalno nastanjenje u Srbiji. Tek pošto stekne stalno nastanjenje i provede u ovom statusu najmanje tri godine, može podneti zahtev za prijem u državljanstvo.

Simbolična analogija koja pomaže da se razume ovaj sistem bi bila sledeća: put do državljanstva liči na sticanje vozačke dozvole. Najpre se stiče probna vozačka dozvola (privremeni boravak), zatim puna vozačka dozvola (stalno nastanjenje), a tek onda se može aplicirati za profesionalnu vozačku dozvolu (državljanstvo). Svaki korak ima sopstvene uslove i rokove.

Za detalje o prvim koracima pogledajte naše posebne tekstove: o privremenom boravku za strance i osnivanju firme, o radnim dozvolama za strance, o zapošljavanju stranaca u Srbiji i o stalnom nastanjenju u Srbiji.

Primer: Marina je rođena u Kanadi, a njen otac Milan je državljanin Republike Srbije, dok je njena majka Anna, kanadski državljanin. Kada je Marina napunila 17 godina, Milan je odlučio da podnese zahtev za sticanje Marininog srpskog državljanstva. Pripremili su dokumentaciju i posetili su Generalni konzulat Republike Srbije u Torontu, gde je Milan podneo zahtev za Marinin upis u evidenciju državljana Republike Srbije. Konzularni službenici su pregledali dokumentaciju, potvrdili ispunjenost uslova i odobrili zahtev. Marina je sada upisana kao državljanka Republike Srbije, što joj omogućava da uživa u svim pravima i povlasticama koje dolaze s tim statusom, uključujući pravo na školovanje, zdravstvenu zaštitu i boravak u Srbiji bez ograničenja. Ovaj slučaj jasno pokazuje kako funkcioniše srpsko državljanstvo po osnovu porekla za maloletna lica rođena u inostranstvu.

Punoletna lica: srpsko državljanstvo po osnovu porekla

Osobe starije od 18 godina koje su rođene u inostranstvu takođe mogu steći srpsko državljanstvo po osnovu porekla, ali pod drugačijim uslovima. Ključna razlika: rokovi i dokumentacija koja se prilaže uz zahtev.

Ako je osoba starija od 18 godina, rođena u inostranstvu, i ima jednog roditelja koji je državljanin Srbije, ona može steći srpsko državljanstvo ako podnese zahtev nadležnim organima Republike Srbije do svoje 23. godine života. Poštovanje rokova je presudno za sticanje državljanstva po osnovu porekla kod punoletnih podnosilaca.

Važno je da osoba podnese zahtev za upis u evidenciju državljana pre navršene 23. godine, pod uslovom da već nije stekla srpsko državljanstvo na drugi način.

Državljanstvo, poreska rezidentnost i poreske olakšice

Ukratko: Sticanje srpskog državljanstva samo po sebi ne menja automatski poresku rezidentnost, ali je često praćeno prelaskom u status srpskog poreskog rezidenta. Srpski poreski rezidenti koji se smatraju „novonastanjenim obveznicima“ mogu koristiti niz poreskih olakšica: umanjenje poreske osnove zarade za 70%, IP Box režim i R&D podsticaje. Savetovanje sa poreskim advokatom pre promene statusa može značajno uticati na ukupno poresko opterećenje.

Sticanje srpskog državljanstva često ide ruku pod ruku sa promenom poreskog statusa. Srpski državljani koji postanu poreski rezidenti Srbije, a koji se, smatraju „novonastanjenim obveznicima“ po srpskom poreskom pravu, mogu koristiti posebne poreske olakšice za novonastanjene obveznike, uključujući umanjenje poreske osnove zarade za 70% tokom perioda od pet godina.

Vlasnici kompanija koji se odluče za osnivanje ili preseljenje firme u Srbiju mogu, pored toga, koristiti IP Box režim koji smanjuje porez na dobit sa 15% na efektivnih 3%. Pregled svih relevantnih poreskih obaveza dostupan je u blogu o troškovima osnivanja i poslovanja firme u Srbiji.

Bitna napomena: poreska rezidentnost i državljanstvo su različiti pravni koncepti. Pre donošenja odluke o promeni državljanstva ili rezidentskog statusa, savetovanje sa stručnjakom za poresko pravo je neophodno.

Srpski pasoš i dvojno državljanstvo

Ukratko: Srbija dozvoljava dvojno državljanstvo u određenim situacijama. Srpski pasoš zauzima 36. mesto na globalnoj rang listi i omogućava bezvizan ulazak u šengensku zonu i 130+ zemalja. Međutim, matična država podnosioca zahteva može imati drugačija pravila o dvojnom državljanstvu. Pre sticanja srpskog državljanstva neophodno je proveriti pravo matične države.

Iako Srbija dozvoljava dvojno državljanstvo po pojedinim pravnim osnovima, može se desiti da Vaša matična država ovo ne dozvoljava. Nemačka je juna 2024. uvela mogućnost dvojnog državljanstva, što je značajno olakšalo položaj srpske dijaspore. Više o ovoj temi dostupno je u blogu o dvojnom državljanstvu Nemačke i Srbije. Međutim, neke države još uvek zahtevaju odricanje od postojećeg državljanstva kao uslov za sticanje srpskog.

Srpski pasoš zauzima 36. mesto na globalnoj rang listi pasoša (Henley Passport Index, 2026).[1] Za detaljan pregled svih benefita, pogledajte naš tekst o zašto je korisno imati srpsko državljanstvo i tekst o srpskom pasošu i kako ga dobiti.

Ukratko: proverite pravo svoje matične države pre nego što podnesete zahtev za srpsko državljanstvo. Sticanje srpskog može značiti gubljenje drugog.

Troškovi i rokovi postupka

Ukratko: Realni troškovi su pribavljanje dokumentacije, prevodi, apostille overe i advokatske usluge: ukupno od 500 do 2.000 EUR zavisno od kategorije podnosioca i države porekla. Vremenski postupak pred MUP-om traje od nekoliko meseci do godinu dana.

Za iseljenike i potomke srpskog naroda koji ne moraju da žive u Srbiji, troškovi su uglavnom vezani za pribavljanje izvoda iz matičnih knjiga, prevode od strane sudskih tumača, apostille overe i administrativnu taksu. Administrativna taksa za podnošenje zahteva za prijem u državljanstvo iznosi oko 200 EUR.

Za strance koji apliciraju po osnovu stalnog nastanjenja, uz navedeno dolaze prethodni troškovi postupka privremenog boravka i stalnog nastanjenja. Administrativna taksa za podnošenje zahteva za prijem u državljanstvo iznosi oko 200 EUR.

Srpski državljani u inostranstvu: eUprava i digitalne usluge

Ukratko: Srpski državljani koji žive u inostranstvu mogu koristiti većinu usluga eUprave elektronskim putem. Jednim odlaskom u diplomatsko-konzularno predstavništvo Srbije i aktivacijom aplikacije ConsentID, dostupan je potpuno besplatan pristup mnogim uslugama. Stranci u dijaspori mogu aplicirati za državljanstvo Srbije putem konzularnih predstavništava, bez dolaska u Srbiju.

Srbija je u poslednje dve godine značajno proširila digitalne usluge za dijasporu. Sve o dostupnim uslugama opisano je u blogu o srpskoj dijaspori i portalu eUprava. Zahtev za prijem u državljanstvo mogu da podnesu i iseljenici koji su van Srbije, i to putem nadležnog konzulata u državi boravišta, bez dolaska u Srbiju.

Za strance koji tek planiraju dolazak u Srbiju, korisno je prethodno pročitati i o elektronskim vizama za Srbiju 2025., jer je aprila 2025. godine Srbija uvela mogućnost apliciranja za vizu C elektronskim putem za državljane 46 zemalja.

Česta pitanja o sticanju srpskog državljanstva

Da li srpsko državljanstvo zahteva odricanje od postojećeg državljanstva?

Zavisi od osnova. Za obične strance zakon u principu zahteva otpust iz stranog državljanstva. Međutim, za iseljenike, potomke iseljenika i pripadnike srpskog naroda, odricanje se ne zahteva. Više detalja dostupno je u tekstu o sticanju državljanstva po osnovu porekla.

Koliko dugo traje postupak za prijem u srpsko državljanstvo?

Postupak pred Ministarstvom unutrašnjih poslova traje od nekoliko meseci do godinu dana, ponekad i duže. MUP nema zakonski rok za odlučivanje. Ako se uračuna vreme za ispunjenje prethodnih uslova (privremeni boravak, stalno nastanjenje, trogodišnji boravak), ukupan put za stranca traje minimalno 6 godina.

Može li dete stranca rođeno u Srbiji automatski dobiti srpsko državljanstvo?

Ne. Dete stranca rođeno na teritoriji Srbije ne može da stekne automatski srpsko državljanstvo. Međutim, važe povoljniji uslovi pri naturalizaciji: dovoljan je dvogodišnji neprekidni boravak i izjava da Srbiju smatra svojom državom. Ako je jedan od roditelja srpski državljanin, dete stekne državljanstvo po osnovu porekla.

Da li brak sa srpskim državljaninom automatski daje pravo na državljanstvo?

Ne. Brak značajno olakšava postupak: stranac u braku sa srpskim državljaninom može dobiti stalno nastanjenje po isteku tri godine trajanja braka, bez ispunjenja uslova koji se inače zahtevaju. Stalno nastanjenje je preduslov za prijem u državljanstvo, ali sam brak ne garantuje državljanstvo.

Da li osnivanje firme u Srbiji pomaže pri sticanju državljanstva?

Ne direktno, ali posredno da. Osnivanje firme u Srbiji je jedan od najpopularnijih osnova za dobijanje privremenog boravka, koji je korak koji prethodi stalnom nastanjenju, koje je pak preduslov za državljanstvo. Stranac koji osnuje firmu, dobije privremeni boravak, pa zatim stekne stalno nastanjenje, nalazi se na predvidivom putu ka državljanstvu u roku od 6 godina.

Mogu li učestvovati u postupku bez advokata?

Može se podneti zahtev lično. Međutim, MUP ima diskreciono pravo da odbije zahtev čak i kada su uslovi formalno ispunjeni. Angažovanje advokata specijalizovanog za imigraciono pravo je način da se taj rizik minimizira. Dokumentacija često sadrži određene dokaze i obrazloženja koji se dobijaju kroz utemeljenu advokatsku praksu.

Kako dobiti srpsko državljanstvo: kratak rezime

Ovim tekstom pokušali smo da Vam u kratkim crtama objasnimo kako dobiti srpsko državljanstvo, odnosno da istaknemo najvažnije informacije o načinu i uslovima sticanja državljanstva prijemom, kako biste stekli jasnu sliku o tome kako je ova oblast uređena u našem zakonodavstvu.

U svakom slučaju, ukoliko razmišljate o podnošenju zahteva za sticanje srpskog državljanstva, preporučljivo je konsultovati advokata specijalizovanog za imigraciono pravo i prava stranaca, kako bi Vam pomogao prilikom određivanja osnova i da putem najjednostavnijeg načina dođete do srpskog pasoša.

O autorima

Autor

Aleksandra Jaćimović, Advokat

Aleksandra Jaćimović je advokat u Zunic Law, specijalizovana za imigraciono pravo i prava stranaca. Savetuje strane državljane, iseljenike i njihove potomke u postupcima regulisanja boravka, sticanja radnih dozvola i podnošenja zahteva za srpsko državljanstvo. Zastupa klijente pred Ministarstvom unutrašnjih poslova i u imigracionim postupcima. Pogledajte biografiju.

Recenzent

Milica Pravilović, Advokat

Milica Pravilović je advokat u Zunic Law specijalizovana za imigraciono pravo i prava stranaca, radno pravo i pravo nekretnina. Pruža pravnu podršku inostranim državljanima u postupcima regulisanja boravka, radnog angažovanja i relokacije u Srbiju, kao i savetodavne usluge u oblasti zapošljavanja stranaca. Član je Advokatske komore Vojvodine. Pogledajte biografiju.

  1. Henley Passport Index 2026, dostupno na: henleypassportindex.com

Slični blogovi

Najnoviji blogovi

Niste sigurni odakle da krenete?

Ukoliko niste sigurni koji je prvi korak, zakažite konsultacije sa jednim od naših stručnjaka.

itlawaficionado

privacywhisperer

cryptobuddy

evegreen

Newsletter vredan vaše pažnje

Pratite ključne pravne informacije koje su od suštinskog značaja za rast i razvoj vašeg poslovanja