thumbnail_Logo_4_vectorized
3 min čitanja

Podeli ovaj članak

Rate this Post

Razvod braka u Srbiji – ključna pitanja i odgovori

05/05/2022

Razvod braka nije prijatna životna situacija. Iako je često teško kontrolisati emocije, veoma je važno da sve radnje koje preduzimate budu vođene razumom. Zato je vrlo značajno da znate koje opcije Vam stoje na raspolaganju. U ovom tekstu ćemo pokušati da Vam predstavimo ključne aspekte razvoda braka, a zatim i da odgovorimo na ona pitanja koja nama klijenti najčešće postavljaju i sa kojima se iznova susrećemo u praksi.

Kako pokrenuti razvod braka?

Ovo je prvo pitanje koje svaka osoba sebi postavi kada se odluči na razvod braka. Iz primera iz komšiluka ili iz familije deluje kao komplikovana procedura. Međutim, sa pravne strane gledano, to zaista nije tako.

Naime, jedini razlog komplikacija su zapravo lični odnosi supružnika, odnosno činjenica da se radi o postupku koji je isprepletan raznim emotivnim sponama, te je u tom smislu za mnoge teško da emocije ostave po strani.

Postoje dva načina razvoda braka. Prvi način je sporazumni razvod braka, za koji je potrebno da se supružnici sporazumeju o svim pitanjima značajnim za razvod braka, a drugi način je tužba za razvod braka ukoliko supružnici ne mogu da se usaglase oko najvažnijih pitanja u vezi sa razvodom.

Sporazumni razvod braka

Sporazumni razvod braka je razvod čije je osnovno obeležje saglasnost oba supružnika da se razvedu. To podrazumeva da postoji saglasnost o svim bitnim ličnim i porodičnim odnosima, kao i o imovinsko pravnim odnosima.

Dakle, ukoliko postoji saglasnost o ovim bitnim elementima, supružnici imaju pravo na razvod braka zaključivanjem pismenog sporazuma.

Šta je potrebno za sporazumni razvod braka?

Postoje tri osnovna elementa oko kojih je potrebno postići saglasnost kako bi se brak razveo sporazumom. To su:

Kada govorimo o roditeljskom pravu, pismenom sporazumu o vršenju roditeljskog prava supružnici se mogu dogovoriti da zajedno vrše roditeljsko pravo ili da roditeljsko pravo vrši samo jedan roditelj. Međutim, bitna razlika između sporazumnog razvoda braka i razvoda braka po tužbi je da je jedino kod sporazumnog razvoda braka dozvoljeno da supružnici i nakon razvoda braka i prestanka zajednice života, roditeljsko pravo i dalje vrše zajednički. Drugim rečima, ukoliko sud po tužbi za razvod braka bude odlučivao o vršenju roditeljskog prava, on će to učiniti na način da roditeljsko pravo dosudi isključivo jednom od roditelja.

Sledeći segment pismenog sporazuma o razvodu braka tiče se sporazuma o podeli zajedničke imovine. Imovina koja je stečena radom tokom trajanja bračne zajednice, predstavlja zajedničku imovinu supružnika. Budući da se kroz sporazumni razvod braka rešavaju svi odnosi među supružnicima, veoma je bitno i oko zajedničke imovine postići sporazum.

Ukoliko bračni par nema decu, predlog za sporazumni razvod braka svodi se na saglasnost da se brak razvede i saglasnost o načinu deobe zajedničke imovine.

Upravo je ovo najčešći kamen spoticanja koji se javlja kao prepreka za sporazumni razvod braka, te na kraju supružnici pribegnu drugom načinu, a to je tužba za razvod braka.

Koliko traje sporazumni razvod braka?

Dodatna pogodnost, i razlog zašto određeni bračni drugovi, koji više ne mogu da nađu zajednički jezik, posežu za sporazumnim razvodom braka – jeste trajanje sudskog postupka po sporazumnom razvodu braka. Iako nije jednostavno odgovoriti na pitanje koliko traje sudski postupak, jer to zavisi od mnogo faktora, definitivno je da se postupak po sporazumu završava brže.

Naime, postupak sporazumnog razvoda, najčešće se završava na samo jednom ročištu! Ukoliko predlog za sporazumni razvod braka sadrži sve neophodne elemente, sud odlukom usvaja predlog i odlučuje da je brak razveden.

Tužba za razvod braka

tužba za razvod braka

Tužba za razvod braka je dosta nepovoljniji način da se brak razvede. Kada su odnosi među supružnicima do te mere narušeni da ne mogu da postignu saglasnost o bitnim elementima sporazumnog razvoda braka, jedini način da se brak razvede jeste po tužbi.

Svaki supružnik ima pravo da podnese tužbu za razvod braka, a to može učiniti samostalno ili putem punomoćnika.

Koliko dugo traje razvod braka po tužbi, koliki su troškovi, kao i koliko će se zakomplikovati proces zavisi od velikog broja faktora među kojima su, svakako najbitnija, pitanja posedovanja zajedničke imovine i dece. U svakom slučaju, ovo je duži i teži način za razvod u odnosu na sporazumni razvod braka.

Ukoliko supružnici ne mogu da se sporazumeju o deobi zajedničke imovine, te su prinuđeni da razvod ishoduju po tužbi, u tom slučaju će o podeli imovine odlučiti sud. Međutim, podela imovine se neće vršiti u okivru postupka za razvod braka, već u odvojenom parničnom postupku.

Kada se govori o razvodu braka po tužbi, sud je dužan da odluči i o vršenju roditeljskog prava. Budući da se supružnici nisu mogli dogovoriti i sporazumno regulisati vršenje roditeljskog prava, sudu je data uloga da presudom o razvodu braka, odluči i o najvažnijim aspektima roditeljskog prava. Odluka o roditeljskom pravu može biti i negativne prirode – sud ima pravo da, ukoliko postoje zakonski uslovi, potpuno ili delimično liši roditeljskog prava jednog od supružnika, odlučujući u istoj presudi i o razvodu braka po tužbi. Najbolji interes deteta jeste osnovno načelo kojim se sud vodi prilikom odlučivanju o vršenju roditeljskog prava, tokom razvoda braka. U tom smislu, značajna je uloga Centra za socijalni rad, kao organa starateljstva, na čije mišljenje se sud oslanja.

Razvod braka sa stranim državljaninom

Razvod braka sa stranim državljaninom izdvajamo kao posebnu temu, jer prisustvo inostranog elementa u razvodu braka često dodatno komplikuje situaciju.

Inostrani element se najčešće ogleda u tome što jedan od supružnika ima državljanstvo druge države, mada to može biti i slučaj kada je jedan od supružnika zasnovao prebivalište ili boravište izvan Srbije. Inostrani element postoji i onda kada je brak zaključen između srpskih državljana, ali, na primer, mesto zaključenja braka ili zajedničko prebivalište ili boravište supružnika nije u Srbiji.

Brak koji je zaključen sa stranim državljaninom može prouzrokovati niz pravnih komplikacija koje razvod mogu učiniti značajno težim. Osnovna pitanja koja se postavljaju u takvim situacijama jesu:

  • koji sud ima nadležnost da odluči o razvodu,
  • pravo koje države (merodavno pravo) će se primenjivati.

Kada se pronađu odgovori na ta pitanja, postaviće se i niz drugih – ko će vršiti roditeljsko pravo prema zajedničkoj deci, gde će biti prebivalište deteta, kako će se odrediti izdržavanje deteta i odrediti adekvatna alimentacija, kako će se podeliti imovina, šta čini zajedničku imovinu stečenu u toku braka itd. Dakle, u situacijama kada postoji međunarodni element, ne mora da znači da će se razvod moći sprovesti pred sudom u Srbiji i primenom srpskog prava.

Posebno je relevantna tema davanja alimentacije kada je roditelj u inostranstvu. Da bi se izvršenje alimentacionih zahteva iz inostranstva olakšalo, 64 zemlje su potpisale Konvenciju koju u Republici Srbiji, kao nadležni organ, sprovodi Ministarstvo finansija. Ukoliko se radi o zemlji koja ovu Konvenciju nije ratifikovala, situacija se već malo komplikuje. Alimentacija je daleko detaljnije objašnjena u posebnom blogu, te Vam savetujemo da ga pročitate ukoliko želite da znate ko, kada i pod kojim uslovima daje/prima izdržavanje.

Imajući u vidu da je čest scenario da u slučaju prestanka zajednice života, jedan od supružnika želi da se vrati u svoju državu porekla, razlaz povlači pitanja kao što su i primena Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice dece (Haška konvencija) ili primene Evropske konvencije o priznanju i izvršenju odluka o staranju o deci i ponovnom uspostavljanju odnosa staranja. O svemu ovom supružnici moraju da se informišu pre preduzimanja bilo kakvih radnji, kako bi za sebe, svoju decu i svoju imovinu našli najbolje rešenje u datim okolnostima.

Međunarodna otmica deteta usled razvoda

Nekada se, u veoma teškim situacijama, dešava da razdvojeni ili razvedeni roditelji otmu svoje dete (doslovno govoreći) i odvedu ga u drugu državu, najčešće državu svog porekla. Ovaj postupak krši prava deteta da održava redovan kontakt sa svakim od roditelja, ali takođe predstavlja i ozbiljan i složen problem koji je izvor sukoba među državama – kako pravnih tako i političkih.

Ukoliko je odvođenjem ili zadržavanjem deteta izvan granica teritorije Republike Srbije povređeno nečije pravo na starateljstvo nad detetom, ili pak pravo na viđanje deteta, postoji način da se reaguje. Naime, svako lice, institucija ili organ koji tvrdi da su na ovaj način povređena pomenuta prava, može da podnese zahtev Ministarstvu pravde Republike Srbije. Taj zahtev može da se odnosi na

  • vraćanje deteta;
  • ostvarivanje prava na viđanje deteta.

Uz ovaj zahtev se prilaže i određena dokumentacija koja se smatra relevantnom za ovakav slučaj, na srpskom jeziku, ali i na zvaničnom jeziku države u koju je dete odvedeno. Ukoliko to nije moguće, dokumentaciju je moguće podneti i na engleskom ili francuskom jeziku. Pomenuta dokumentacija se prosleđuje Centralnom izvršnom organu države u koju je dete odvedeno, a koji preuzima sve dalje potrebne mere kako bi se obezbedio dobrovoljni povratak deteta ili ostvarilo pravo na viđanje deteta.

Ukoliko se nalazite u sličnoj situaciji ili vas samo detaljnije zanima ovakav postupak i potrebna dokumentacija, pročitajte naš blog u kom je detaljnije objašnjena međunarodna otmica deteta.

(Pred)bračni ugovor

predbračni ugovor

S obzirom da, kao što smo već napomenuli, najveće nesuglasice u praksi između supružnika nastaju upravo zbog deobe imovine, mogućnost da tako nešto predupredite i izbegnete dugotrajne sudske procese je da sklopite predbračni ugovor u vreme kada su odnosi između partnera još uvek skladni. Na taj način Vi unapred regulišete sve moguće situacije, tako da se mogućnosti da nastane spor u toku razvoda braka svode na minimum.

Razvod braka nikada nije prijatan i retko kad je obostrano zadovoljavajući, ali korak bliže tome je svakako uređenje imovinskih odnosa sa partnerom.

Na samom početku moramo da skrenemo pažnju da široko prihvaćen izraz “predbračni ugovor” zapravo i nije najtačniji. Porodični zakon Republike Srbije nalaže da je ispravan naziv ovog ugovora bračni ugovor. “Predbračni ugovor” kao opšteusvojen termin nikako nije u skladu sa trenutkom zaključivanja ovog ugovora – upućuje da on mora biti zaključen pre stupanja u brak. Naime, bračni ugovor ne mora biti zaključen pre stupanja u zajednicu, već se to može učiniti i kasnije, u toku braka.

Zaključivanje (pred)bračnog ugovora, nažalost, još uvek je nesvakidašnjica u našem pravnom sistemu. Jedan od razloga za to je i činjenica da kod većine postoji mišljenje da je sklapanje ove vrste ugovora znak da ne postoji iskrena ljubav i poverenje između bračnih ili vanbračnih supružnika.

Nasuprot tome, (pred)bračni ugovor, ukoliko je dobro sastavljen, upravo podstiče transparentnost i pravičnost u imovinskim odnosima partnera.

U tom cilju, obrazac bračnog ugovora po pravilu sadrži razgraničenje posebne imovine supružnika na pokretnim i nepokretnim stvarima, koje su supružnici stekli pre ulaska u bračnu zajednicu, dok bi njegova dalja sadržina trebalo da uredi eventualno izdržavanje supružnika, a defiitivno način raspodele buduće imovine. Na primer, zaradu, prihode društva čiji je jedan supružnik član, imovinska prava koja potiču od prava intelektualne svojine, eventualni profit od ulaganja u finansijske instrumente ili kriptovalute i sl.

Iako se pri odluci o stupanju u partnerski život podrazumeva poverenje i sloga među partnerima, ne postoji garancija da će takvo stanje i potrajati. Takođe, i pored ubeđenja da sa partnerom, čak ni u slučaju razvoda, nećete imati problem oko deobe imovine, uglavnom se dešava da osoba sa kojom ste ušli u brak nije ista osobi sa kojom taj brak okončavate. Međutim, na ovaj način možete da se pobrinete da u slučaju da izlazite iz partnerske zajednice to učinite na što elegantniji način.

Stoga, svrha sporazuma je da se izbegne kasniji spor o veličini udela supružnika u zajedničkoj imovini, kao i mogućnost osporavanja posebne imovine supružnika.

Najčešća pitanja o razvodu braka

Nakon razjašnjavanja ključnih pojmova i procedura vezanih za razvod braka, odlučili smo da izdvojimo na jedno mesto najčešća pitanja koja dobijamo od klijenata i sa kojima se susrećemo u praksi, kako bismo razrešili nedoumice i možda baš odgovorili na neka od Vaših pitanja na koja niste pronašli odgovor.

1. Može li se podneti tužba za razvod braka zbog preljube? Da li uopšte mora da postoji neki zakonom propisan razlog kako bi se brak razveo?

Preljuba je jedan od najčešćih razloga zbog kojeg dolazi do razvoda braka. No, nezavisno od prirode razloga, svaki supružnik ima pravo na razvod braka ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može ostvarivati zajednica života supružnika.

Dakle, sud neće odbiti da razvede brak samo zato što supružnik nije naveo konkretne okolnosti prestanka zajednice života. To je zato što sud ne utvrđuje na koji način su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni, niti koji je uzrok tome. Dakle, ne utvrđuje se ko je skrivio razvod braka, kao što je to u ranijoj praksi bio slučaj.

2. Koliko košta razvod braka u Srbiji?

Koliko košta razvod je svakako neizostavno pitanje koje dobijamo. Ovakva pojava je razumljiva, imajući u vidu da nekada ti troškovi nisu zanemarljivi, kao i da značajno mogu da variraju u zavisnosti pre svega od prirode samog razvoda.

Troškovi za razvod braka razlikuju se u slučaju sporazumnog razvoda braka i razvoda braka po tužbi.

Kada je reč o sporazumnom razvodu braka, “cena” se pre svega sastoji od sudske takse za razvod braka koja iznosi ukupno 5.320,00 dinara koja se deli na pola. Dakle, svaki od supružnika plaća iznos od po 2.660,00 dinara.

Kada se brak razvodi po tužbi, uvek se plaćaju dve takse, čiji je ukupan iznos 5.320,00 dinara. U slučaju izjavljivanja žalbe, postoji mogućnost da taj iznos bude veći. Ovde je pitanje naknade troškova drugačije uređeno, tako da troškove može snositi samo tužilac ili tuženi, a moguće je i da troškove postupka snose zajednički.

Troškovi zastupanja advokata propisani su Advokatskom tarifom i takođe se razlikuju u slučaju sporazumnog razvoda braka i razvoda braka po tužbi. Pored toga, ovi troškovi zavise i od dužine postupka i njegove kompleksnosti, te je za preciznije određivanje njihove visine potrebno da se konsultujete sa advokatom specijalizovanim za razvod braka i porodična pitanja.

3. Koliko traje razvod braka?

Koliko traje razvod braka prvenstveno zavisi od načina razvoda braka.

Najbrži način za razvod braka je putem sporazumnog razvoda braka. U najvećem broju slučajeva održava se samo jedno ročište nakon čega sud donosi svoju odluku.

Kada se brak razvodi po tužbi situacija je malo drugačija. U zavisnosti od kompleksnosti situacije, a najviše od drugih zahteva koji prate tužbu za razvod braka, postupak može da potraje i do 2 godine. Kako biste dobili bolju procenu, najbolje je da kontaktirate advokata za razvod braka i detaljnije iznesete okolnosti u vezi sa razvodom.

4. Kako da se razvedem ako ne znam gde živi moj supružnik?

Nije redak slučaj da se supružnici rastanu, nakon čega se jedan od supružnika odseli u drugu državu, ili na drugu adresu, a da o tome ne obavesti drugog. U tom slučaju, često nije moguće uspešno dostaviti tužbu, a ni druge podneske licu čija adresa nije poznata, što je preduslov za nastavak postupka razvoda braka.

Zakon o parničnom postupku je za taj slučaj predvideo mogućnost postavljanja privremenog zastupnika.

Dakle, u slučaju da se ispostavi da je prebivalište ili boravište tuženog nepoznato, kao i u slučaju da se tuženi, koji nema punomoćnika nalazi u inostranstvu, a dostavljanje nije moglo da se izvrši, tuženom se može postaviti privremeni zastupnik za postupak razvoda braka.

5. Da li se u Srbiji može razvesti brak koji je zaključen u inostranstvu?

Odgovor na ovo pitanje malo je kompleksniji. Prvi uslov za razvod braka zaključenog u inostranstvu je da je brak upisan u Matičnu knjigu venčanih u Republici Srbiji (dalje: „MKV“).

U slučaju da je brak upisan u MKV, prelazi se na sledeći uslov. Sud u Republici Srbiji biće nadležan za razvod braka:

  • ako tuženi ima prebivalište u Republici Srbiji, ili
  • ako su oba supružnika srpski državljani, bez obzira na to gde imaju prebivalište, ili
  • ako je tužilac srpski državljanin i ima prebivalište u Republici Srbiji, ili
  • ako je poslednje prebivalište supružnika u Republici Srbiji, a tužilac u vreme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Srbiji, ili
  • ako je tužilac srpski državljanin, a pravo države čiji bi sud bio nadležan za razvod braka ne predviđa mogućnost razvoda braka, ili
  • kad su supružnici strani državljani koji su imali poslednje zajedničko prebivalište u Republici Srbiji ili kad tužilac ima prebivalište u Republici Srbiji, ali samo ako tuženi pristaje da sudi sud u Republici Srbiji
  • ukoliko je tužilac domaći državljanin, a zakon zemlje, čiji bi sud inače bio nadležan, ne dopušta razvod braka, nadležnost može da zasnuje sud Republike Srbije

Imajte u vidu da, ukoliko je tuženi srpski državljanin i ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije, domaći sud je isključivo nadležan za razvod braka.

U slučaju da se tokom trajanja braka rodilo zajedničko dete koje je u trenutku razvoda braka maloletno, situacija je ipak malo drugačija. U tom slučaju bi najbolje bilo da se posavetujete sa advokatom specijalizovanim za porodično pravo.

6. Da li je online razvod u Srbiji moguć?

Online razvod je sve rasprostranjenija pojava u svetu. Razvijene su elektronske platforme za rešavanje sporova koje omogućavaju komunikaciju putem e-mail-a, instant poruka i audio i video konferencija. Ovo je posebno pogodno kod internacionalnih brakova ili brakova između državljana kojima su prebivališta u različitim državama. Takođe, popularnost ovog načina rešavanja sporova moramo velikim delom povezati i sa COVID-19 pandemijom.

Međutim, postavlja se pitanje, da li je online razvod moguć i u Republici Srbiji?

U Republici Srbiji za sada nije uvedena mogućnost razvoda braka putem interneta, iako i sam Zakon o parničnom postupku predviđa mogućnost elektronske komunikacije stranaka i suda.

Sporazum za razvod braka bez prisustva supružnika je u ovom momentu rešenje koje je najbliže virtuelnom rešavanju porodičnih sporova, pa se smatra da bi upravo sporazumni razvod braka mogao da bude idealan test za uvođenje inovativnih procedura. U ovakvoj situaciji, pomoću specijalnog punomoćja supružnici mogu da ovlaste advokate za zaključenje sporazumnog razvoda braka, tako da se sami supružnici ne moraju lično pojaviti na ročištu i potpisivanju.

Potreba za online rešavanjem porodičnih sporova svakako da raste, a verujemo da će doći i kod nas kao neminovnost.

7. Da li postoji mogućnost sporazumnog razvoda braka pred javnim beležnikom?

Iako je ova mogućnost dugo najavljivana u medijima, Zakon o javnom beležništvu još uvek ne predviđa mogućnost razvoda braka na ovaj način. Dakle, sudovi su i dalje nadležni za razvod braka u Srbiji. Naime, radi se o sporazumu o podeli zajedničke imovine. Međutim, ukoliko supružnici već imaju zaključen predbračni ili bračni ugovor, kojim su pitanja podele imovine unapred regulisali,  sam postupak razvoda braka je neuporedivo jednostavniji i brži.

8. Tokom trajanja braka supruga i ja smo kupili dva stana koja su na njenom imenu. Da li i ja polažem pravo na tim stanovima?

Porodični zakon razlikuje posebnu i zajedničku imovinu supružnika. U načelu se smatra da sva imovina koja je stečena radom tokom trajanja braka predstavlja zajedničku imovinu supružnika, osim ukoliko supružnici prilikom sticanja konkretne stvari nisu zvanično dali drugačiju izjavu. Stoga, bez obzira na to čije ime stoji na ugovoru o kupoprodaji nepokretnosti ili na izvodu iz Katastra nepokretnosti, smatraće se da su oba stana u zajedničkoj imovini supružnika.

Stoga, u slučaju da novac kojim je isplaćena kupoprodajna cena predstavlja posebnu imovinu supružnika, na primer, novac stečen pre braka,  smatraće se da su ovi stanovi prihod od te imovine, te će pripadati samo jednom supružniku. Ipak, ako je tokom trajanja braka došlo do uvećanja vrednosti tih stanova, drugi supružnik može imati pravo na potraživanje u novcu, odnosno pravo na udeo u toj imovini srazmerno svom doprinosu.

9. Da li moram biti lično prisutan na ročištu za razvod braka ili nema potrebe za tim?

Ukoliko niste u mogućnosti da se lično pojavite na ročištu za sporazumni razvod braka, ili ne želite da se izlažete dodatnoj tenziji i neprijatnim osećanjima tom prilikom, možete specijalnim punomoćjem ovlastiti advokata koji će se pojaviti na tom ročištu umesto Vas.

Kada je reč o razvodu braka po tužbi, postoji mogućnost da će sud želeti da sasluša stranke na okolnosti razvoda braka, naročito ako tužba za razvod braka obuhvata i tužbu za samostalno vršenje roditeljskog prava. U tom slučaju, biće potrebno Vaše prisustvo na bar jednom ročištu.

10. Da li nasilje u porodici može biti razlog za razvod?

U slučaju da jedan od supružnika trpi bilo koji vid nasilja u porodici, protiv člana porodice koji vrši nasilje sud može odrediti jednu ili više mera zaštite od nasilja u porodici, kojom se privremeno zabranjuje ili ograničava održavanje ličnih odnosa sa drugim članom porodice. Porodični zakon je predvideo niz mera koje se mogu izreći, uz mogućnost produženja ovih mera dokle god postoji razlog za njihovo izricanje. Određivanje ovih mera moguće je tražiti prilikom podnošenja tužbe za razvod braka, kao i ranije.

Pored toga, usvojen je i poseban Zakon o sprečavanju nasilja u porodici koji omogućava izricanje hitnih mera ako se ustanovi da postoji neposredna opasnost od nasilja u porodici. U tom slučaju, policijski službenik može da izrekne jednu ili obe mere:

  • meru privremenog udaljenja učinioca iz stana, i
  • meru privremene zabrane učiniocu da kontaktira žrtvu nasilja i prilazi joj.

Ove mere izriču se u trajanju od 48 časova, a mogu biti produžene odlukom suda tako da traju najviše 30 dana.

11. U braku sam i imamo jedno zajedničko maloletno dete. Želim da se razvedem i da dete živi sa mnom, ali sam trenutno nezaposlena i nemam nekretninu u kojoj bih mogla/mogao da živim. Da li će sud to dozvoliti?

Sama činjenica da roditelj nije zaposlen nije dovoljna da sud donese odluku kojom će vršenje roditeljskog prava poveriti drugom roditelju. Sud prilikom odlučivanja u svakom trenutku ima u vidu najbolji interes deteta, te ukoliko postoje druge činjenice koje ukazuju da ste upravo Vi roditelj koji je podobniji za vršenje roditeljskog prava, tako će i presuditi, bez obzira na Vaš radni status.

Pored toga, Porodični zakon je predvideo još dve mogućnosti koje Vam mogu biti od pomoći. Reč je o zakonskom izdržavanju supružnika i o pravu stanovanja.

Naime, u slučaju da dete i roditelj koji samostalno vrši roditeljsko pravo nemaju pravo svojine na useljivom stanu, može se konstituisati pravo stanovanja tog roditelja i deteta u stanu čiji je vlasnik drugi roditelj. Uslov je jedino da to ne predstavlja očiglednu nepravdu za roditelja koji bi bio dužan da se iseli iz svog stana.

Takođe, jedan supružnik može steći pravo na izdržavanje od drugog supružnika,  srazmerno njegovim mogućnostima, ukoliko nema dovoljno sredstava za izdržavanje, a nesposoban je za rad ili nezaposlen. Ovaj vid zakonskog izdržavanja je ograničen na period od 5 godina od razvoda braka, a samo izuzetno može da traje duže.

12. Supruga i ja smo se razveli u inostranstvu pre nekoliko godina. Ja sada želim da ponovo zaključim brak u Srbiji, ali ne mogu jer razvod braka nije upisan u Srbiji. Šta da radim?

Neretko ljudi koji emigiriraju u inostranstvo zaborave da prijave činjenicu razvoda braka u Republici Srbiji, te se kasnije sretnu sa poteškoćama kada žele da zaključe novi brak. Ipak, ovo ne predstavlja naročiti problem imajući u vidu da regulativa Republike Srbije poznaje postupak priznavanja strane sudske odluke.

 

Bilo da je reč o proceduri ili samoj suštini, razvod braka sa sobom neizostavno povlači brojna pitanja na koja se odgovori retko mogu pronaći na jednom mestu. Stoga, nadamo se da smo Vam odgovorima na ova pitanja rasvetlili neke od nejasnoća i na taj način omogućili da što lakše prebrodite ovu fazu i uplovite u novo poglavlje Vašeg života.

Slični blogovi

1 min čitanja

Zunic Law

15/07/2019

Najnoviji blogovi

Niste sigurni odakle da krenete?

Ukoliko niste sigurni koji je prvi korak, zakažite konsultacije sa jednim od naših stručnjaka.

techlawafficiendo

privacywhisperer

cryptobuddy

evegreen

Ovo nije samo još jedan newsletter

Zaboravite dosadne pravničke analize i teoriju.
Saznajte za rokove i primajte vesti koje zaista pomažu vašem poslovanju.