Ažurirano: April 2026. | Sledeća revizija: Oktobar 2026.
Marko je freelance programer. Godinama radi za strane klijente kroz lični račun, ali sada želi sve da legalizuje. Pita jednog kolegu i dobija savet: registruj se kao preduzetnik, brzo je i jeftino. Pita drugog: otvori DOO, profesionalnije izgleda. Oba saveta su nepotpuna. Jer pravo pitanje nije koji oblik izgleda bolje, nego koji oblik štiti više, košta manje i funkcioniše za ono što Marko zapravo radi.
U Srbiji je trenutno registrovano 376.535 preduzetnika, prema podacima Agencije za privredne registre. Obe forme su masovno zastupljene, ali za potpuno različite razloge.
Ovaj blog razlaže šta ih zaista razlikuje: odgovornost osnivača, oporezivanje, troškovi i situacije u kojima je jedan oblik bolji od drugog. Za širu temu registracije privrednih subjekata u Srbiji, pogledajte naš blog o osnivanju firme u Srbiji, koji pokriva sve oblike i procedure korak po korak.
Sadržaj
1. Osnovna razlika: šta su preduzetnik i DOO?
Preduzetnik nije firma. Registruje se kod APR-a, ali ne postoji odvojen pravni subjekt. Nema osnivačkog kapitala, nema skupštine, nema osnivačkog akta. Preduzetnik i njegov biznis su pravno ista stvar. Detalji o registracionoj proceduri dostupni su u našem blogu o elektronskoj registraciji preduzetnika.
DOO je privredno društvo, poseban pravni subjekt koji postoji nezavisno od svog osnivača. Član društva i DOO su dve odvojene pravne ličnosti. Praktična posledica: član može prodati udeo, preneti društvo ili se povući iz upravljanja bez gašenja pravnog lica. Preduzetnik to ne može.
U praksi vidimo da osnivači najčešće biraju formu na osnovu toga šta su čuli od prijatelja ili šta je zvučalo ozbiljnije. Retko ko analizira konkretne poreske posledice pre nego što podnese registracionu prijavu. To je greška koja može koštati više hiljada evra godišnje.
2. Odgovornost: cela imovina ili samo ulog?
Preduzetnik odgovara celom imovinom
Neprijatna istina koju malo ko izgovori jasno: preduzetnik koji ostane dužan dobavljaču ili ne plati porez može izgubiti porodični stan. Odgovornost je neograničena i pokriva celokupnu ličnu imovinu, uključujući imovinu stečenu van poslovne sfere, i ne prestaje prestankom obavljanja delatnosti za obaveze nastale dok je delatnost bila aktivna.
Analogija koja pomaže: preduzetnik je kao vozač koji vozi sopstveni automobil bez osiguranja od odgovornosti prema trećima. Ako dođe do štete, plaća je iz sopstvenog džepa. DOO je kao vozač koji vozi firmin automobil sa punim osiguranjem. Lični imovinski rizik je ograničen.
Za nosioce slobodnih profesija sa niskim rizikom (konsultanti, programeri, dizajneri koji rade bez velikih dugova prema dobavljačima) ovaj rizik je apstraktan. Ali za delatnosti koje uključuju kredite, zakup, radnike ili ugovorne penale prema inostranim klijentima, neograničena lična odgovornost postaje sasvim konkretan problem.
Član DOO odgovara samo do visine uloga
Član društva sa ograničenom odgovornošću ne odgovara za obaveze društva sopstvenom imovinom. Maksimalni finansijski rizik člana jeste vrednost uloga koji je uneo u društvo. Formalni minimum je 100 RSD, što je simbolična suma.
Proboj korporativnog vela: kada zaštita nestaje
Ograničena odgovornost člana nije apsolutna. Član 18 Zakona o privrednim društvima predviđa probijanje pravne ličnosti (podizanje korporativnog vela), u klijentskom jeziku: poverilac probije štit DOO i naplati se direktno od vlasnika. Do proboja dolazi kada je član društva zloupotrebio DOO kao sredstvo za oštećenje poverilaca, mešao poslovnu i ličnu imovinu, ili izvlačio imovinu iz društva pred insolventnošću.
Drugi slučaj lične odgovornosti nastupa u postupku prinudne likvidacije, kada nakon brisanja prinudno likvidiranog društva iz registra, njegov kontrolni član nastavlja da odgovara tri godine neograničeno celom svojom imovinom.
3. Oporezivanje preduzetnika
Preduzetnik se može oporezivati na više različitih načina prema Zakonu o porezu na dohodak građana. Koji režim važi zavisi od visine prihoda, delatnosti i ličnog izbora. Razlika u poreskom opterećenju između ovih režima može biti značajna, što ovo čini jednim od ključnih pitanja pri odabiru forme.
Opcija koju mnogi preduzetnici ne razmatraju dovoljno ozbiljno: preduzetnik može sebi isplaćivati ličnu zaradu kao poslovni rashod i time direktno uticati na poresku osnovicu. Ova optimizacija zahteva planiranje i poznavanje propisa.
Zbog složenosti i značajnosti ove odluke, konkretni režimi i pragovi od kojih jedan postaje povoljniji od drugog predmet su savetovanja, a ne jedinstven odgovor koji važi za sve.
4. Oporezivanje DOO: porez na dobit i dividenda
DOO plaća porez na dobit pravnih lica po stopi od 15% na oporezivu dobit, prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica. Oporeziva dobit je razlika između prihoda i poresko priznatih rashoda.
Ono što osnivači retko čuju pre registracije: kada DOO rasporedi dobit članu kao dividendu, taj prihod se ponovo oporezuje kao prihod fizičkog lica po stopi od 15%. Isti prihod prolazi kroz dva poreska zahvata. U poreskom žargonu ovo je ekonomsko dvostruko oporezivanje.
Konkretan primer: DOO ostvari 1.000.000 RSD dobiti. Plati 150.000 RSD poreza na dobit. Preostalih 850.000 RSD rasporedi članu. Član plati još 127.500 RSD poreza na dividendu. Ukupno poresko opterećenje na istih 1.000.000 RSD je 277.500 RSD, tj. efektivna stopa od 27,75%.
Alternativa je reinvestiranje dobiti u DOO, ili isplata naknade članu po osnovu radnog angažmana kao direktoru ili zaposlenom. Konkretni pragovi od kojih jedna ili druga forma postaje povoljnija predmet su savetovanja.
5. Troškovi osnivanja i vođenja
Troškovi osnivanja
Registracija preduzetnika pred APR-om košta 2.500 RSD za elektronsku registraciju. Nema minimalnog osnivačkog kapitala. Osnivanje DOO košta 8.000 RSD, uz obavezan osnivački akt čiju izradu po pravilu vrši advokat.
| Trošak | Preduzetnik | DOO |
|---|---|---|
| Naknada APR | 2.500 RSD | 8.000 RSD |
| Minimalni osnivački kapital | Nema | Minimalno 100 RSD |
| Osnivački akt | Nije potreban | Obavezan dokument |
| Overena dokumentacija | Potreban samo identifikacioni dokument | Zavisi od osnivača i strukture; izvodi iz registra, legalizovani ili apostilirani na odgovarajući način, prevod sudskog tumača na srpski jezik |
Troškovi redovnog poslovanja
Računovodstvene usluge za preduzetnika su orijentaciono 50–150 EUR mesečno. Za DOO 100–300 EUR mesečno, jer je potrebno dvojno knjigovodstvo, godišnji finansijski izveštaj koji se predaje APR-u i Poreskoj upravi, te šire obaveze u delu PDV-a ako je društvo registrovano kao PDV obveznik.
Oba oblika imaju istu granicu za obaveznu PDV registraciju: 8.000.000 RSD godišnjeg prometa (oko 68.000 EUR).
Trošak zatvaranja se takođe razlikuje. Brisanje preduzetnika je jednostavno i relativno jeftino. Likvidacija DOO je složenija procedura koja može trajati više meseci i zahtevati angažman advokata. U oba slučaja kao uslov za brisanje iz registra jeste dostavljanje poreskih potvrda, odnosno uverenja da društvo nema neizmirene obaveze prema poreskoj upravi i lokalnoj poreskoj administraciji.
6. Poređenje oblika: tabela
| Parametar | Preduzetnik | DOO |
|---|---|---|
| Pravna priroda | Fizičko lice | Pravno lice |
| Odgovornost za obaveze | Neograničena: cela lična imovina | Ograničena na iznos uloga člana |
| Proboj korporativnog vela | Nije primenljivo | Moguće pri zloupotrebi pravne ličnosti |
| Minimalni kapital | Nema | 100 RSD |
| Naknada APR (elektronski) | 2.500 RSD | 8.000 RSD |
| Porez na dohodak/dobit | Zavisi od režima (paušal, knjige, lična zarada) | 15% porez na dobit pravnih lica |
| Porez na dividendu | Nije primenljivo | 15% na raspodelu dobiti članu |
| Ekonomsko dvostruko oporezivanje | Ne | Da (dobit + dividenda = ~27,75%) |
| Mesečni troškovi računovodstva | ~50–150 EUR | ~100–300 EUR |
| Administrativne obaveze | Manje | Više (godišnji izveštaj, APR) |
| Prenos vlasništva | Nije moguće, osim nasleđivanja preduzetnika | Prenos udela moguć |
| Prikladnost za investitore | Ograničena | Standardna (udeli, uprava) |
| Zatvaranje | Brisanje (jednostavno) | Likvidacija (složenija procedura) |
7. Decision flow: koji oblik je pravi za vas?
KORAK 1: Da li planirate da imate suosnivače ili partnere?
Da: jedino DOO je prikladna forma. Preduzetnik ne može imati više osnivača.
Ne: nastavite na korak 2.
KORAK 2: Da li postoji materijalni rizik od poverilačkih potraživanja (krediti, zakup, zalihe, radnici, ugovorne penale)?
Da: DOO pruža zaštitu lične imovine. Razmatrajte DOO ozbiljno.
Ne (nizak rizik delatnosti): preduzetnik je funkcionalan i jeftiniji.
KORAK 3: Da li planirate privlačenje stranog kapitala ili investitora?
Da: DOO sa jasnom strukturom udela je standardni uslov investitora.
Ne: nastavite.
KORAK 4: Da li je administrativna jednostavnost i nizak trošak prioritet?
Da, prihodi relativno niski i stabilni: preduzetnik.
Prihodi visoki ili varijabilni, bitna je poreska optimizacija: savetovanje.
Marko iz našeg primera je freelance programer koji radi za jednog stalnog klijenta, nema radnike, nema zakup i nema kredite. Rizik poverilačkih potraživanja je minimalan. Za njega, preduzetnik je funkcionalan i jeftiniji izbor. Kada Marko počne da gradi tim i preuzima ugovorne obaveze prema klijentima, razgovor o osnivanju DOO postaje smislen.
8. Najčešće postavljana pitanja
Da li preduzetnik može da postane DOO bez gašenja firme?
Da, moguć je nastavak obavljanja delatnosti preduzetnika u formi privrednog društva.
Koji je porez za preduzetnika u Srbiji?
Zavisi od režima. Postoji više opcija oporezivanja prema Zakonu o porezu na dohodak građana. Koji je optimalan zavisi od visine prihoda, vrste delatnosti i načina isplate lične zarade. Izbor režima je predmet savetovanja, ne jedinstven odgovor koji važi za sve.
Da li član DOO može biti i direktor DOO?
Da. U jednočlanim DOO to je najčešći slučaj. Direktor koji radi u Srbiji mora biti prijavljen na socijalno osiguranje. Granica između odgovornosti člana i direktora postaje relevantna kod proboja korporativnog vela; detalje nalazite u našem blogu o odgovornosti direktora DOO.
Koliko košta mesečno vođenje preduzetnika u Srbiji?
Orijentaciono 50–150 EUR mesečno za računovodstvene usluge, u zavisnosti od obima poslovanja i agencije. Uz to dolaze obavezni doprinosi čiji iznos zavisi od poreskog režima i visine lične zarade. Za DOO očekujte 100–300 EUR mesečno za računovodstvo, uz više administrativnih obaveza.
Može li stranac otvoriti preduzetničku radnju u Srbiji?
Da, u Srbiji su domaći i strani državljani izjednačeni u pogledu ulaganja. Više o uslovima dostupno je u blogu o privremenom boravku za strance u Srbiji.
Šta je proboj korporativnog vela i kada se primenjuje?
Proboj korporativnog vela, u klijentskom jeziku: poverilac probije štit DOO i naplati se od vlasnika lično, predviđen je članom 18 Zakona o privrednim društvima. Primenjuje se kada je član zloupotrebio DOO kao sredstvo za oštećenje poverilaca ili mešao poslovnu i ličnu imovinu. Više o ovome u blogu o odgovornosti direktora DOO.
O autorima
Kristina Jevtić je saradnik u Zajedničkoj advokatskoj kancelariji Žunić Beograd. Njena specijalizacija obuhvata korporativno pravo i statusne promene, kompanijsko pravo Evropske unije, stečajno pravo, međunarodno privredno pravo i pravo intelektualne svojine.
Nemanja Žunić je partner i osnivač Zunic Law advokatske kancelarije, specijalizovan za korporativno pravo, M&A transakcije i privredno pravo, sa više od decenije iskustva u strukturiranju privrednih subjekata u Srbiji i regionu.




















