4 min čitanja

Podeli ovaj članak

Rate this Post

Osnivanje apoteke u Srbiji: uslovi, forme i postupak registracije

27. мај 2024.
osnivanje apoteke

Ažurirano: Mart 2026.  |  Sledeća revizija: Septembar 2026.

Jedan od klijenata Zunic Law kontaktirao nas je sa pitanjem koje se često čuje: može li firma bez ijednog farmaceuta u vlasničkoj strukturi uopšte osnovati apoteku? Odgovor zavisi od forme. Apotekarska ustanova to može. Privatna apotekarska praksa ne može.

Osnivanje apoteke u Srbiji regulisano je dvema ključnim normama: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje zdravstvene delatnosti. Pre podnošenja ijedne registracione prijave, mora se pribaviti dozvola Ministarstva zdravlja. Redosled koraka nije opcija.

Ovaj tekst prolazi kroz sve uslove za osnivanje apoteke, objašnjava razlike između dve forme organizovanja i opisuje registracioni postupak pred APR-om.

45 m² Minimalna površina prostorija za osnivanje apotekarske ustanove prema važećem Pravilniku
(Ministarstvo zdravlja RS)
Ukratko: Osnivanje apoteke moguće je u dve forme: apotekarska ustanova (osnivač može biti pravno ili fizičko lice bez posebnih kvalifikacija) i privatna apotekarska praksa (osnivač mora biti nezaposleni ili penzionisani zdravstveni radnik). Pre registracije, obavezna je dozvola Ministarstva zdravlja. Registracija pri APR-u traje 3 do 5 radnih dana od uredne prijave.

Dve forme apotekarske delatnosti: pregled razlika

Apoteka u Srbiji može biti organizovana kao apotekarska ustanova ili kao privatna apotekarska praksa. Izbor forme određuje ko može biti osnivač, koliko kadra je potrebno, kakav prostor i oprema se zahtevaju i da li je moguće imati ogranke.

Kriterijum Apotekarska ustanova Privatna apotekarska praksa
Osnivač Pravno ili fizičko lice Fizičko lice (zdravstveni radnik)
Kvalifikacije osnivača Nije potrebno biti zdravstveni radnik Nezaposleni ili penzionisani zdravstveni radnik
Registarski oblik Zdravstvena ustanova (APR) Preduzetnik (APR)
Ogranaci Da Ne
Kadar 2 dipl. farmaceuta + 1 farmaceutski tehničar 1 diplomirani farmaceut
Minimalna površina 45 m² 30 m²
Zalihe lekova Za 10 dana rada Za 5 dana rada
Ukratko: Apotekarska ustanova daje više fleksibilnosti u pogledu osnivača i omogućava ogranke, ali zahteva stroži kadar, veći prostor i više opreme. Privatna praksa je dostupna samo zdravstvenim radnicima i nema mogućnost ogranka.

Dozvola Ministarstva zdravlja

Bez dozvole Ministarstva zdravlja, osnivanje apoteke nije moguće pokrenuti pred APR-om. Ovo je prvi i obavezan korak bez obzira na formu organizovanja.

Ministarstvo zdravlja izdaje dozvolu nakon što farmaceutski inspektor utvrdi da su ispunjeni svi propisani uslovi. Inspekcija se pokreće podnošenjem zahteva potencijalnog osnivača. Inspektor proverava kadar, prostor, opremu i zalihe lekova na licu mesta. Tek po pozitivnom nalazu inspektora, Ministarstvo izdaje rešenje kojim se potvrđuje ispunjenost uslova.

Pažnja: Rešenje Ministarstva zdravlja je preduslov za podnošenje registracione prijave APR-u. Pokušaj registracije bez tog rešenja biće odbijen. Priprema prostora, kadra i opreme mora prethoditi inspekcijskom pregledu.
Ukratko: Redosled je obavezan: pribaviti dozvolu Ministarstva zdravlja, pa tek onda podneti registracionu prijavu APR-u. Inspekcijski pregled prethodi izdavanju dozvole i mora biti uspešno okončan.

Ko može biti osnivač apoteke

Apotekarska ustanova može biti u javnoj ili privatnoj svojini. Kada je u privatnoj svojini, osnivači mogu biti i pravna i fizička lica i ne moraju biti zdravstveni radnici. Ovo je ključna razlika u odnosu na privatnu apotekarsku praksu.

Privatnu apotekarsku praksu mogu osnovati isključivo fizička lica koja su zdravstveni radnici i to pod uslovom da su nezaposlena ili u penziji. Zaposleni zdravstveni radnik ne može biti osnivač privatne prakse sve dok je u radnom odnosu.

Za pravna lica zainteresovana za ulazak u farmaceutski sektor, jedina dostupna forma je apotekarska ustanova. Procedura osnivanja takvog pravnog lica opisana je u tekstu o osnivanju firme u Srbiji, a specifičnosti registracije zdravstvene ustanove uređene su posebnim propisima.

Ukratko: Pravna lica mogu biti osnivači isključivo apotekarske ustanove, ne i privatne prakse. Privatnu praksu otvaraju samo nezaposleni ili penzionisani zdravstveni radnici. Zaposleni zdravstveni radnik nije podoban osnivač privatne apoteke.

Mogućnost registracije ogranka

Budući da se privatna apotekarska praksa registruje u formi preduzetnika, registracija ogranka nije moguća. Apotekarska ustanova, nasuprot tome, može imati ogranke.

Svaki ogranak apotekarske ustanove mora ispuniti iste uslove koji važe za sedište: minimum jednog diplomiranog farmaceuta, jednog farmaceutskog tehničara sa SSS, površinu od najmanje 30 m² i zalihe lekova za desetodnevni rad. Ogranak se registruje u Registru zdravstvenih ustanova i Jedinstvenoj evidenciji subjekata u zdravstvu, koju vodi APR, podnošenjem odgovarajuće registracione prijave.

Ukratko: Apotekarska ustanova može imati ogranke; privatna praksa ne može. Svaki ogranak mora ispuniti iste uslove kadra, prostora i opreme kao i sedište. Registracija ogranka vrši se pri APR-u.

Uslovi u pogledu kadra

Kadrovski zahtevi stroži su za apotekarsku ustanovu nego za privatnu praksu.

Apotekarska ustanova mora imati najmanje dva diplomirana farmaceuta i jednog farmaceutskog tehničara sa srednjom stručnom spremom. Za osnivanje privatne apotekarske prakse dovoljan je jedan diplomirani farmaceut, koji je ujedno i osnivač.

Preduzetnici koji planiraju osnivanje apotekarske prakse trebalo bi da provere da li njihov trenutni radni status ispunjava uslov nezaposlenosti ili penzije pre podnošenja zahteva Ministarstvu. Detalje o radnopravnom statusu i otkazu moguće je proveriti u tekstu o pravima iz radnog odnosa.

Ukratko: Apotekarska ustanova zahteva dva diplomirana farmaceuta i jednog tehničara. Za privatnu praksu dovoljan je jedan diplomirani farmaceut. Neispunjavanje kadrovskih uslova razlog je za odbijanje zahteva od strane Ministarstva.

Uslovi u pogledu opreme

Zahtevi za opremom razlikuju se između dve forme, ali postoji zajednički osnov koji važi za obe.

Za privatnu apotekarsku praksu propisana je sledeća oprema: porcelanske, emajlirane, plastične i staklene menzure, apotekarske kašike, komora za rastvaranje sirupa, frižider, rešo, stručna literatura i druga standardna kancelarijska i higijenska oprema. Za apotekarsku ustanovu, prema važećem Pravilniku, pored navedenog, potreban je širi spektar apotekarske opreme. Tačan popis propisane opreme sadržan je u Pravilniku o bližim uslovima.

Ukratko: I privatna praksa i apotekarska ustanova imaju propisanu listu opreme. Lista za ustanovu je obimnija. Inspektor proverava opremu na licu mesta pre izdavanja dozvole Ministarstva.

Uslovi u pogledu prostora

Za obe forme osnivanja apoteke prostorije moraju ispuniti opšte građevinske uslove: zvučna, termoizolacija i hidroizolacija, pristup električnoj i telefonskoj mreži, vodovod, kanalizacija i grejanje. Temperatura u prostorijama mora se kretati između 18 i 25°C u skladu sa namenom prostora.

Minimalna površina prostorija za apotekarsku ustanovu iznosi 45 m². Za privatnu apotekarsku praksu minimalna površina je 30 m². Pravilnik definiše i posebne uslove u pogledu rasporeda i namene prostorija unutar te površine.

Ukratko: Apotekarska ustanova zahteva minimum 45 m², privatna praksa minimum 30 m². Pored kvadrature, moraju biti ispunjeni opšti građevinski uslovi i zahtevi u pogledu temperature. Inspektor proverava prostor pre izdavanja dozvole.

Obezbeđena količina lekova

Apotekarska ustanova mora imati obezbeđene lekove u asortimanu i količini dovoljnoj za desetodnevni rad. Privatna apotekarska praksa mora imati lekove za petodnevni rad. Za apotekarsku ustanovu koja organizuje galensku laboratoriju ili jedinicu za farmakoinformatiku propisani su dodatni uslovi iznad ovog osnovnog zahteva.

Ukratko: Apotekarska ustanova obezbeđuje lekove za 10 dana, privatna praksa za 5 dana rada. Zalihe se proveravaju inspekcijskim pregledom pre dozvole Ministarstva. Galenska laboratorija nosi dodatne obaveze.

Registracija apoteke i početak rada

Nakon pozitivnog rešenja Ministarstva zdravlja, registracioni postupak pokreće se pred APR-om.

Privatne apotekarske prakse upisuju se u Registar privrednih subjekata pri APR-u kao preduzetnici. Rok za odlučivanje APR-a je 3 do 5 radnih dana od uredne prijave. Postupak je sličan elektronskoj registraciji preduzetnika uz dodatnu dokumentaciju.

Registar apotekarskih ustanova vodi se takođe pri APR-u, ali je postupak složeniji. Pored rešenja Ministarstva, potrebni su osnivački akt i statut. Rešenje Ministarstva, osnivački akt i statut objavljuju se na sajtu APR-a. Rok za odlučivanje po registracionoj prijavi jednak je kao i za privatnu praksu: 3 do 5 radnih dana.

Sva dokumentacija i registracioni obrasci dostupni su na sajtu Agencije za privredne registre.

Ukratko: Privatna praksa registruje se kao preduzetnik, apotekarska ustanova kao zdravstvena ustanova. U oba slučaja postupak traje 3 do 5 radnih dana od uredne prijave. Apotekarska ustanova zahteva osnivački akt i statut kao dodatnu dokumentaciju.

Šta apoteka može da prodaje

Pored lekova i medicinskih sredstava, apoteka može prodavati i druge proizvode, ali isključivo one koji su posebnim aktom nadležnog ministarstva propisani kao dozvoljeni. Proširenje asortimana nije prepušteno slobodnoj odluci apoteke.

U stručnim krugovima postoji rasprava o tome da li širi asortiman odvlači pažnju farmaceuta od savetodavne uloge prema pacijentima. Ove smernice ne menjaju propis, ali su korisne za razumevanje ograničenja koja važe u praksi.

Ukratko: Asortiman apoteke van lekova i medicinskih sredstava određen je posebnim aktom ministarstva. Apoteka nema slobodu da samovoljno proširuje ponudu. Provera dozvoljenih kategorija obavezna je pre pokretanja posla.

Obavezna obeležja apoteke

Svaka apoteka obavezna je da istakne natpis "Apoteka" i jasno naznači oblik organizovanja: apotekarska ustanova ili privatna apoteka. Ime i prezime odgovornog farmaceuta moraju biti vidno istaknuti.

Apoteka može koristiti sopstveni logotip, ali mora imati apotekarski znak: čaša sa zmijom, vaga, avan i pistil, ili krst bele ili zelene boje.

Zabranjeno je izlaganje predmeta i oglasnih poruka koji podstiču na poklone ili sniženje cena lekova i medicinskih sredstava, osim ako to nije u skladu sa Etičkim kodeksom farmaceuta Srbije. Reklama medicinskog sredstva upućena opštoj javnosti ne sme navoditi naziv apoteke. Zabranjena su i nagrađivanja i tržišni pristupi koji bi podsticali kupovinu lekova radi nepotrebne ili prekomerne upotrebe.

Ukratko: Naziv, oblik organizovanja, apotekarski znak i ime odgovornog farmaceuta obavezni su vidni elementi. Promocija popusta na lekove i navođenje apoteke u reklamama medicinskih sredstava zabranjeni su.

Kazne za nezakonit rad

Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje novčane kazne za kršenje zakonskih odredbi. Kazne se određuju u sledećim situacijama: neispunjavanje uslova za obavljanje delatnosti, nedostatak istaknutog naziva ili poslovnog imena, rad suprotan rešenju Ministarstva, nedostatak stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika, ili omogućavanje obavljanja zdravstvene delatnosti od strane nekvalifikovanog lica.

Kazne mogu biti izrečene samoj apotekarskoj ustanovi ili praksi, odgovornom licu koje obavlja delatnost, kao i zdravstvenom radniku lično. Upravljanje poreskim i regulatornim rizicima pri poslovanju apoteke preporučujemo razmotriti uz podršku advokata za poresko pravo.

Pažnja: Rad apoteke bez dozvole Ministarstva zdravlja ili uz neispunjavanje uslova može dovesti do privremene zabrane rada. Redovne inspekcijske provere treba anticipirati i za njih biti spreman tokom celokupnog poslovanja.
Ukratko: Kazne se izriču apoteci, odgovornom licu i zdravstvenom radniku. Osnov za kaznu može biti i jednokratni propust (rad bez ispunjenih uslova, nekvalifikovano osoblje, odsutni natpisi). Redovna usklađenost je obaveza, ne opcija.

Najčešće postavljana pitanja o osnivanju apoteke

Da li strano lice može da osnuje apoteku u Srbiji?

Da, strano fizičko ili pravno lice može biti osnivač apotekarske ustanove u Srbiji. Strani osnivač nije dužan da bude zdravstveni radnik. Za privatnu apotekarsku praksu, strano fizičko lice mora biti zdravstveni radnik koji je nezaposlen ili u penziji. Pre osnivanja, stranom investitoru preporučujemo pregled opštih uslova za osnivanje firme u Srbiji i konsultaciju sa advokatom za privredno pravo.

Koliko traje postupak osnivanja apoteke?

Ukupno trajanje zavisi od dve faze. Faza Ministarstva zdravlja (inspekcijski pregled i izdavanje dozvole) nema zakonski propisani rok, pa može trajati od nekoliko nedelja do nekoliko meseci zavisno od obima dokumentacije i raspoloživosti inspektora. Faza registracije pri APR-u traje 3 do 5 radnih dana od uredne prijave. Priprema prostora, kadra i opreme pre inspekcije ključna je za skraćivanje ukupnog trajanja postupka.

Može li apotekarska ustanova imati više lokacija?

Da. Apotekarska ustanova može registrovati ogranke. Svaki ogranak mora samostalno ispuniti uslove kadra (najmanje jedan diplomirani farmaceut i jedan farmaceutski tehničar), prostora (minimum 30 m²) i zaliha lekova (za 10 dana rada). Ogranak se registruje pri APR-u posebnom prijavom. Privatna apotekarska praksa ne može imati ogranke budući da se registruje kao preduzetnik. Detalje o registraciji ogranka pogledajte u tekstu o osnivanju ogranka.

Da li zaposleni farmaceut može biti osnivač privatne apotekarske prakse?

Ne. Privatnu apotekarsku praksu može osnovati isključivo nezaposleni ili penzionisani zdravstveni radnik. Farmaceut koji je u radnom odnosu ne ispunjava uslov za osnivanje privatne prakse dok traje taj radni odnos. Za razmatranje opcija prestanka radnog odnosa preporučujemo konsultaciju o ugovoru o radu u Srbiji.

Koji su troškovi osnivanja apoteke u Srbiji?

Troškovi variraju zavisno od forme. Za privatnu apotekarsku praksu, registraciona taksa APR-a relativno je niska, ali treba računati na troškove opremanja prostora i nabavke početnih zaliha lekova za petodnevni rad. Za apotekarsku ustanovu, pored registracionih taksi, javljaju se troškovi izrade osnivačkog akta i statuta, veća kvadratura i obimnija lista opreme. Detalje o registracionim taksama APR-a proverite na apr.gov.rs.


O autorima
Nemanja Žunić je partner u Zunic Law-u specijalizovan za korporativno pravo, M&A transakcije i privredno pravo. Vodi neke od najkompleksnijih postupaka statusnih promena i korporativnog restrukturiranja za strane klijente u Srbiji.
Marija Medić Racić je advokat u Zunic Law-u specijalizovana za privredno i poresko pravo. Svakodnevno vodi postupke osnivanja ogranka i privrednih društava za domaće i strane klijente. Govori srpski i engleski.
Zunic Law je prepoznata kao Law Firm of the Year – Serbia 2024. i 2025. prema Lexology Index rangiranju.

Slični blogovi

Najnoviji blogovi

Niste sigurni odakle da krenete?

Ukoliko niste sigurni koji je prvi korak, zakažite konsultacije sa jednim od naših stručnjaka.

itlawaficionado

privacywhisperer

cryptobuddy

evegreen

Newsletter vredan vaše pažnje

Pratite ključne pravne informacije koje su od suštinskog značaja za rast i razvoj vašeg poslovanja