Zakon o zaštiti poslovne tajne, novi standardi poverljivosti

Podeli
Zakon o zaštiti poslovne tajne, novi standardi poverljivosti

Početkom juna 2021. godine na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti poslovne tajne koji, za razliku od prethodnog, preciznije reguliše neka od najvažnijih pitanja u ovoj oblasti, čime se pravna zaštita poslovnih tajni diže na viši nivo. Pored terminološkog preciziranja pojedinih pojmova, prvi put se u jednom zakonskom aktu pominje i ugovor o poverljivosti kao mehanizam zaštite, a uvedene su i strože sankcije koje su, nesporno dovele do daleko veće opreznosti prilikom rukovanja poverljivim informacijama.

Zakonom o zaštiti poslovne tajne (dalje: Zakon) domaće zakonodavstvo napravilo je velik korak ka sveobuhvatnijem zakonskom regulisanju zaštite poslovnih tajni i poverljivosti generalno, kao i ka usklađivanju sa evropskim pravnim standardima na ovom polju. Čini se da je i kod nas poslednjih godina porasla svest o potrebi da se zaštita poverljivosti (pre svega u poslovnim odnosima) podigne na viši nivo.

5 godinaRok za podnošenje tužbe od dana kada je povreda poslovne tajne učinjena

4 najznačajnije tačke Zakona o zaštiti poslovne tajne

Ukratko: Zakon daje precizne definicije poslovne tajne i razumnih mera zaštite, jasno propisuje dozvoljene i nedozvoljene radnje (uključujući obrnuti inženjering), proširuje sudsku zaštitu i određuje rokove za tužbu na godinu dana od saznanja, odnosno pet godina od povrede. Za povredu odgovaraju i fizička lica i preduzetnici, a ne samo pravna lica.

1. Zakonske definicije

Pre svega, Zakon sadrži definiciju poslovne tajne:

  • poslovna tajna je informacija koja ima komercijalnu vrednost jer predstavlja tajnu;
  • svojstvo „tajnosti“ informacija crpi iz činjenice da nije opšte poznata niti lako dostupna licima koja u okviru svojih aktivnosti uobičajeno dolaze u kontakt sa takvim informacijama;
  • takođe, potrebno je da je lice koje zakonito kontroliše informaciju u datim okolnostima preduzelo razumne mere kako bi sačuvalo njenu tajnost. Zakon, međutim, na ovom mestu ne ostaje nedorečen već primerice (ali ne isključivo) predviđa i koje će se sve mere zaštite smatrati „razumnim“.

U tom smislu, ako je Vaša kompanija držalac poslovne tajne, smatraće se da ste preduzeli razumne mere za njenu zaštitu ukoliko (primera radi):

  • izradite interni akt o rukovanju poslovnom tajnom i krugu lica koja rukuju poslovnom tajnom,
  • zaključite ugovore o poverljivosti sa licima koja potencijalno mogu da dođu u posed Vaše poslovne tajne, uključujući zaposlene, poslovne partnere, spoljne saradnike i konsultante, ili
  • sačinite i dostavite na potpisivanje izjave o poverljivosti licima iz prethodne tačke.

Zakonski pojam poslovne tajne obuhvata i primer konkretnih informacija koje su njome obuhvaćene: predviđeno je da se poslovnom tajnom smatraju, između ostalog, znanje i iskustvo, poslovne i tehnološke informacije.

Pored samog pojma poslovne tajne, Zakon precizno definiše ko se smatra:

  • držaocem poslovne tajne,
  • licem koje je povredilo poslovnu tajnu,
  • licem za koje se sumnja da je povredilo poslovnu tajnu, kao i

šta će se smatrati robom kojom je izvršena povreda poslovne tajne.

2. (Ne)dozvoljene radnje

Zakon eksplicitno navodi u kojim slučajevima će se pribavljanje, korišćenje i otkrivanje poslovne tajne smatrati zakonitim, odnosno nezakonitim.

Naročito interesantna odredba jeste jedan od primera dozvoljenog raspolaganja poslovnom tajnom koje Zakon navodi, a to je situacija vršenja obrnutog inženjeringa (reverse engineering), pod uslovom ispunjenja drugih uslova koje Zakon predviđa. U IT ugovorima poput ugovora o licenciranju softvera se ovakvo postupanje najčešće predviđa u okviru zabranjenih radnji, te se vezuje za predmet licence na kome ne dolazi do prenosa celog prava već samo pojedinih ovlašćenja u okviru prava intelektualne svojine. Bilo kako bilo, još 2021. godine unošenjem u Zakon jednog ovakvog termina koji se u IT industriji na globalnom nivou vrlo često upotrebljava, dok ga nijedan propis Republike Srbije do ovog Zakona nije prepoznavao, pokazao se prvi korak domaćeg zakonodavstva ka modernizaciji domaćeg pravnog sistema i približavanju razvijenim svetskim sistemima sa sveobuhvatnijim pravnim regulativama u oblasti informacionih tehnologija i intelektualne svojine.

3. Sudska zaštita poslovne tajne

Sa praktičnog aspekta, Zakon reguliše zaštitu poslovne tajne, počev od propisivanja zahteva koje držalac poslovne tajne može usmeriti protiv lica koje je izvršilo povredu poslovne tajne, pa sve do vremenskih rokova za podnošenje tužbe sudu.

  • U slučaju povrede poslovne tajne, držalac poslovne tajne ima na raspolaganju nekoliko zahteva koje može uputiti nadležnom sudu, a ono što treba imati u vidu jeste da se svi tužbeni zahtevi mogu podneti ne samo protiv lica koje je izvršilo povredu, već i protiv posrednika koji pruža usluge licu koje je izvršilo povredu čime indirektno omogućava, odnosno olakšava povredu.
  • Sa druge strane, pored držaoca poslovne tajne, tužbu može podneti i sticalac licence za korišćenje poslovne tajne, ukoliko za to ima odgovarajući osnov.

Dakle, ako odlučite da licencom prenesete pravo korišćenja svoje poslovne tajne na svog poslovnog partnera ili saradnika, on će takođe moći da inicira postupak zaštite Vaše poslovne tajne pred sudom, bez obzira što nije njen izvorni „tvorac“.

Držalac poslovne tajne (i sticalac licence) mogu zahtevati i naknadu štete od svakog lica koje je znalo ili je moralo znati da učestvuje u nezakonitim radnjama u vezi sa poslovnom tajnom. Zakon ne predviđa mogućnost da se umesto naknade imovinske štete zahteva trostruki iznos uobičajene naknade koju bi držalac inače primio za (zakonito) iskorišćavanje poslovne tajne (kao što je to bilo u prethodnim zakonima), ali umesto toga proširuje pojam štete i na nematerijalnu štetu, pored materijalne.

U praksi, ovo će značiti da ćete, ukoliko Vaše poslovne tajne neovlašćeno dospeju u ruke trećih lica, imati pravo da zahtevate da Vam se nadoknadi ne samo imovinska šteta u vidu stvarne štete i izgubljene dobiti, već i „neopipljiva“ šteta koja je naneta Vašoj reputaciji, imenu ili brendu.

Rok za podnošenje tužbe zbog povrede poslovne tajne je godinu dana od dana saznanja za povredu, odnosno pet godina od dana kada je povreda učinjena.

4. Sankcije za povredu poslovne tajne

Pored svega navedenog, Zakon o zaštiti poslovne tajne predviđa strože kaznene odredbe u odnosu na starija zakonska rešenja: pre svega, za povredu poslovne tajne mogu odgovarati i fizička lica i preduzetnici, a ne samo pravna lica.

Što se konkretnih sankcija tiče:

  • fizičko lice koje izvrši prekršaj povredom poslovne tajne može biti kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 150.000 RSD;
  • preduzetniku se za isti prekršaj može izreći novčana kazna u rasponu od 50.000 do 500.000 RSD;
  • ukoliko povredu izvrši pravno lice, rizikuje da mu bude izrečena novčana kazna za privredni prestup u rasponu od 100.000 do 3.000.000 RSD;
  • dok će se za isti privredni prestup odgovornom licu u tom pravnom licu izreći novčana kazna od 50.000 do 200.000 RSD.

Koji su očekivani efekti „pojačane“ zaštite poslovne tajne?

Ukratko: Zakon približava zaštitu poslovne tajne zaštiti ostalih prava intelektualne svojine, iako se poslovne tajne često smatraju „kvazi“ intelektualnom svojinom jer nemaju formalna obeležja autorskog prava, žiga ili patenta. To bi trebalo da ubrza razvoj sudske prakse i stručnost sudija. Stabilniji standardi zaštite mogu podstaći razmenu poslovnih ideja, partnerstva i saradnju kompanija u Srbiji.

Zakon je važan korak za domaći pravni sistem kada je reč o pravu intelektualne svojine.

Iako takvo stanovište nije jednoglasno, poslovne tajne i poverljive informacije često se shvataju kao „kvazi“ intelektualna svojina usled činjenice da ne poseduju formalne karakteristike koje su svojstvene drugim pravima intelektualne svojine kao što su autorsko pravo, žig ili patent, ali ipak nose neprocenjivu važnost i predstavljaju sve vredniji resurs savremenog društva te samim tim zaslužuju i adekvatnu zaštitu.

Budući da se Zakonom zaštita poslovne tajne dodatno „ozvaničava“ i time približava zakonskoj zaštiti ostalih prava intelektualne svojine, opravdano je nadati se bržem razvoju sudske prakse, kao i stručnosti i iskustvu postupajućih sudija u ovoj oblasti.

Ne samo to, od uspostavljanja stabilnijih standarda za zaštitu poslovnih tajni može se očekivati da podstakne i dinamičniju razmenu poslovnih ideja na tržištu, kada privredni subjekti imaju pouzdan zakonski osnov zaštite njihovih poverljivih informacija.

Najčešće postavljana pitanja

Šta se smatra poslovnom tajnom prema Zakonu?

Poslovna tajna je informacija koja ima komercijalnu vrednost jer predstavlja tajnu, odnosno nije opšte poznata niti lako dostupna licima koja uobičajeno dolaze u kontakt sa takvim informacijama, pri čemu je lice koje je zakonito kontroliše preduzelo razumne mere da sačuva njenu tajnost. Poslovnom tajnom smatraju se, između ostalog, znanje i iskustvo, poslovne i tehnološke informacije.

Koje mere zaštite poslovne tajne se smatraju razumnim?

Smatra se da je držalac poslovne tajne preduzeo razumne mere ukoliko, primera radi, izradi interni akt o rukovanju poslovnom tajnom i krugu lica koja njome rukuju, zaključi ugovore o poverljivosti sa zaposlenima, poslovnim partnerima, spoljnim saradnicima i konsultantima, ili im dostavi na potpisivanje izjave o poverljivosti.

Da li je obrnuti inženjering dozvoljen?

Da. Zakon obrnuti inženjering (reverse engineering) navodi kao jedan od primera dozvoljenog raspolaganja poslovnom tajnom, pod uslovom ispunjenja drugih uslova koje Zakon predviđa. U IT ugovorima, poput ugovora o licenciranju softvera, ovakvo postupanje se ipak najčešće ugovorno zabranjuje.

Ko može da podnese tužbu zbog povrede poslovne tajne?

Tužbu može podneti držalac poslovne tajne, ali i sticalac licence za korišćenje poslovne tajne, ukoliko za to ima odgovarajući osnov. Tužbeni zahtevi mogu se podneti ne samo protiv lica koje je izvršilo povredu, već i protiv posrednika koji tom licu pruža usluge i time omogućava ili olakšava povredu.

U kom roku se podnosi tužba zbog povrede poslovne tajne?

Tužba se podnosi u roku od godinu dana od dana saznanja za povredu, odnosno pet godina od dana kada je povreda učinjena.

Kolike su kazne za povredu poslovne tajne?

Fizičko lice može biti kažnjeno sa 20.000 do 150.000 RSD, a preduzetnik sa 50.000 do 500.000 RSD za prekršaj. Pravnom licu preti kazna za privredni prestup od 100.000 do 3.000.000 RSD, a odgovornom licu u pravnom licu od 50.000 do 200.000 RSD.

Poslovna tajna vredi onoliko koliko vredi mera kojom je zaštićena. Ukoliko želite da proverite da li ste preduzeli razumne mere zaštite ili vam je potrebna pomoć oko internog akta, ugovora o poverljivosti i izjava o poverljivosti, obratite se timu za pravo intelektualne svojine.

Odobrila: Tijana Žunić Marić, Partner · Pogledaj biografiju

Ažurirala: Marta Luković, Advokat · Pogledaj biografiju

Povezani članovi tima


Zunic Law

Law firm

Dodajte Zunic Law kao preferirani izvor na Google-u
Newsletter

Pratite izmene zakona i saznajte kako da im se prilagodite

Novine u pravnoj regulativi u Srbiji i EU - sa jasnim uputstvom šta svaka od njih znači za vaše poslovanje.

Prijavi me

Dva mejla mesečno. Odjava u svakom trenutku.