Oporezivanje frilensera – kraj borbe ili samo prva runda?

Podeli
Oporezivanje frilensera – kraj borbe ili samo prva runda?

Tokom prvih meseci 2021. godine privreda je bila preplavljena detaljima žustrih pregovora između Vlade Republike Srbije, sa jedne strane, i predstavnika Udruženja frilensera i Udruženja radnika na internetu, sa druge. Konačno, pitanje oporezivanja frilensera krajem aprila iste godine dobilo je svoj epilog saopštenjem Vlade kojim je i zvanično stavljena „tačka na i“, te su se međusobne nesuglasice tada činile otklonjenim.

Uzrok višemesečnoj borbi bilo je rastuće nezadovoljstvo velikog broja poreskih obveznika, fizičkih lica koja ostvaruju prihode iz inostranstva, a koji su sredinom jeseni 2020. godine doživeli neprijatno iznenađenje kada su upozoreni od strane vlasti da izmire svoje poreske obaveze, jer im u suprotnom preti prekršajna odgovornost usled kršenja relevantnih poreskih propisa Republike Srbije.

Nezadovoljstvo vezano za oporezivanje frilensera se od oktobra 2020. godine, eksponencijalno povećavalo, što se manifestovalo kroz proteste na ulicama uz upućivanje zvaničnih zahteva nadležnim organima za pravično razrešenje nastale situacije. Poziv nadležnih organa frilenserima da retroaktivno plate svoja poreska dugovanja u vrtoglavo visokim iznosima bio je okidač koji je otvorio brojna pitanja koja nisu postavljena na vreme, a na koje se odgovor više nije mogao odlagati.

Nakon iscrpnih pregovora, frilenseri su, ipak, uspeli da izdejstvuju (donekle) adekvatne izmene u pogledu njihovog statusa, te je ovaj duel, naizgled, ipak došao do zadovoljavajuće završnice.

50%Procenat normiranih troškova koji su dogovorom iz 2021. godine priznati frilenserima i umanjivali poresku osnovicu, bez obaveze dokazivanja

Šta su pregovori sa Vladom doneli?

Ukratko: Dogovorom sa Vladom normirani troškovi frilensera uvećani su na 50%, a frilenseri koji retroaktivno plate doprinose mogu da ostvare pravo na upis staža srazmerno uplaćenom delu obaveza. Dugovanja frilensera sa bruto prihodom do 64.000 dinara mesečno otpisana su za period od 2015. do 2021, ostali dug plaćaju bez kamate u 120 mesečnih rata, a udruženja frilensera dobila su mesto u radnoj grupi za izradu novih propisa.

1. Priznavanje normiranih troškova

Ukratko: Vlada je normirane troškove frilensera uvećala na 50%, sa prvobitno predloženih 43%. Ti troškovi se ne dokazuju jer su predviđeni zakonom, pa se poreska osnovica automatski smanjivala za polovinu pre obračuna poreza na prihode ostvarene pružanjem usluga putem interneta, što je konačnu poresku obavezu učinilo manjom nego pre pregovora sa Vladom.

Vlada je na zahtev frilensera usvojila predlog da se procenat normiranih troškova koji se priznaju frilenserima uveća na 50% (sa prvobitno predloženih 43%). U praksi, to je značilo da se pre obračunavanja poreske obaveze po osnovu svakog prihoda koji je ostvaren pružanjem usluga putem interneta, računa umanjenje na ime troškova poslovanja, koji se ne oporezuju.

Postojanje takvih troškova se, budući da su oni predviđeni kao zakonska kategorija, ne mora dokazivati, što je značilo da se frilenserima automatski već u startu snižavala poreska osnovica za polovinu, te je krajnji iznos poreske obaveze frilensera bio manji nego što bi inače bio.

2. Upisivanje radnog staža

Ukratko: Frilenseri čiji je bruto mesečni prihod u prethodnih šest godina prelazio 64.000 dinara plaćaju poreze i doprinose za taj period i stiču pravo da im se za isti period upiše penzijski staž, srazmerno uplaćenom delu obaveza. Time su konačno dobili status osiguranika, pa je plaćanje doprinosa dobilo praktičnu svrhu i opravdanje.

Velika novost za sve nezavisne radnike na internetu bila je i odluka Vlade da usvoji predlog za srazmerno priznavanje penzijskog staža frilenserima. Ova mogućnost se odnosi na pojedince čiji prihodi u prethodnim godinama ne ispunjavaju uslov za otpis dugovanja po osnovu poreza, te koji retroaktivno uplate pripadajuće doprinose za taj period. Dakle, frilenser čiji je bruto mesečni prihod u prethodnih 6 godina bio veći od 64.000 dinara dužan je da plati pripadajuće poreze i doprinose za period u kom je taj prihod ostvarivao, te će ostvariti i pravo da mu se za isti period upiše penzijski staž srazmerno uplaćenom delu obaveza.

Upisivanje penzijskog staža za frilensere predstavljalo je novinu od vrlo velikog značaja, imajući u vidu da je frilenserima konačno omogućeno da steknu zvaničan status osiguranika, te je plaćanje doprinosa državi dobilo svoju praktičnu svrhu i opravdanje.

3. Oporezivanje frilensera - zakonske odredbe

Ukratko: Do donošenja trajnih propisa primenjivao se Zakon o izmenama i dopunama zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 44/2021): frilenserima sa bruto prihodom do 64.000 dinara mesečno otpisana su potraživanja Poreske uprave od 2015. do kraja 2021, a ostali dug plaćaju bez kamate do rešenja, u 120 mesečnih rata.

Uslovi koji su dogovoreni kao rezultat pregovora trebalo je da se primenjuju do kraja 2021. godine, do kada je tekao rok za donošenje propisa kojima bi se status frilensera ubuduće i zvanično regulisao.

Naime, od 1. januara 2022. godine bile su najavljene:

  • izmene Zakona o porezu na dohodak građana,
  • izmene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje,
  • usvajanje potpuno novog zakona kojim bi se regulisali fleksibilni oblici rada.

Do najavljene izmene svih propisa, primenjivali su se uslovi koji su dogovoreni i definisani Zakonom o izmenama i dopunama zakona o porezu na dohodak građana od 28. aprila 2021. godine („Sl. glasnik RS“, br. 44/2021).

Naime, novim izmenama i dopunama zakonskih rešenja, frilenseri koji su mesečno ostvarivali bruto prihode do 64.000 dinara, odnosno godišnje do 768.000 dinara bili su oslobođeni od plaćanja poreza i doprinosa iz prethodnog perioda koje nisu izmirili.

Drugim rečima, na ovaj način su otpisana sva potraživanja Poreske uprave od 1. januara 2015. do kraja 2021. za sve frilensere koji su ostvarivali bruto prihod do 64.000 dinara ili oko 540 evra mesečno.

Za one frilensere čiji prihodi su prelazili navedene iznose i dalje je postojala obaveza da izmire ranija poreska dugovanja, ali bez obračunavanja kamate do dana donošenja rešenja Poreske uprave kojim se utvrđuje tačan iznos poreske obaveze. Dodatna olakšica za drugu navedenu kategoriju bila je mogućnost plaćanja na rate.

Naime, svi čija zaostala poreska dugovanja od prethodnih 6 godina nisu bila u celosti otpisana, izmiruju ih u toku 10 godina, u 120 jednakih mesečnih rata. U vreme usvajanja očekivalo se da će, ukoliko do njihove realizacije zaista dođe, najavljene novine u zakonodavstvu u velikoj meri doprineti rešavanju svih spornih pitanja koja su se do tada u praksi učestalo javljala.

Pored toga, tada je bilo opravdano očekivati da će se popunjavanjem postojećih pravnih praznina konačno uspostaviti jasan i transparentan sistem, koji će ukloniti pravnu neizvesnost iz tada postojećeg poretka.

4. Učešće u izradi novih zakonskih rešenja

Ukratko: Udruženje frilensera i Udruženje radnika na internetu dobili su pravo da izaberu predstavnike u radnoj grupi za izradu novih zakonskih rešenja. Vlada je, međutim, odbila glavni zahtev: otpis svih dugova od januara 2015. do oktobra 2020, nezavisno od visine prihoda. Za mnoge frilensere dogovor je ostao nezadovoljavajući, a Udruženje radnika na internetu ocenilo ga je tek kao prvi korak.

Ne samo da je njihov status trebalo da uskoro dobije svoj zakonski okvir, već je sporazum sa Vladom omogućio frilenserima i aktivno učešće u njegovom kreiranju. Pored prethodno navedenih novina, na sastanku Vlade i frilensera je dogovoreno i da će Udruženje frilensera i Udruženje radnika na internetu dobiti priliku da odaberu svoje predstavnike koji će biti sastavni deo radne grupe za sačinjavanje novih zakonskih rešenja.

Samim tim, oba udruženja su imala priliku da neposredno iskažu svoje stavove i zahteve u pogledu formalnog statusa frilensera, čime im je omogućeno da se njihov glas čuje.

Uprkos na prvi pogled pozitivnom raspletu, tada se činilo da krajnji rezultat još uvek nije postignut.

Naime, jedan od glavnih zahteva isticanih tokom protesta naišao je na neodobravanje od strane Vlade, a to je otpisivanje svih prethodnih dugova (nezavisno od visine ostvarenog prihoda) nastalih od januara 2015. godine do oktobra 2020. godine, na koje su se i odnosila inicijalna poreska rešenja koja su bila okidač za izlazak frilensera na ulice.

Iako je povećanje priznatih normiranih troškova u određenoj meri smanjilo poresko opterećenje poreskih obveznika, i tada je postojao značajan broj frilensera koji su smatrali da ovakvo rešenje nije zadovoljavajuće i da je neopravdano prihvaćen dogovor koji nije doveo do željenog ishoda.

Ne samo to, Udruženje radnika na internetu već je u javnosti iskazalo jasan stav da je, iako je usvajanje ovog rešenja donelo rasterećenje velikom broju frilensera, tadašnje stanje i dalje daleko od idealnog, te da je ova bitka predstavljala samo prvi korak u iscrpnoj borbi koja frilensere tek očekuje. Da li će taj korak biti prekretnica i koliko će on u praksi uroditi plodom, pokazalo se u narednim godinama, kako je opisano u nastavku.

5. Kako je oporezivanje frilensera uređeno danas?

Ukratko: Privremena pravila iz 2021. zamenjena su trajnim sistemom: od 1. januara 2023. frilenseri sami prijavljuju i plaćaju porez i doprinose kvartalno, birajući jedan od dva modela. Dogovor iz 2021. i dalje se primenjuje na prihode ostvarene od 2015. do 2021. godine, za koje Poreska uprava utvrđuje obavezu rešenjem, uz plaćanje u 120 mesečnih rata.

Poseban zakon o fleksibilnim oblicima rada nije donet. Status frilensera uređen je izmenama Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Sl. glasnik RS“, br. 138/2022), koje se primenjuju od 1. januara 2023. godine. Frilenseri od tada sami obračunavaju porez i doprinose i prijavljuju ih kvartalno, birajući jedan od dva modela: u prvom se priznaje fiksni iznos normiranih troškova, a u drugom niži fiksni iznos uvećan za 34% bruto prihoda.

Obaveze za prihode ostvarene od 2015. do 2021. godine rešavaju se prema dogovoru opisanom u ovom tekstu: Poreska uprava ih utvrđuje rešenjem, bez kamate do donošenja rešenja, a frilenseri ih plaćaju u 120 mesečnih rata. Aktuelne iznose i uslove oba modela objašnjavamo u našem blogu frilenseri porez. Ako vam je potrebna pomoć oko rešenja Poreske uprave ili izbora modela oporezivanja, obratite se našem timu za poresko pravo.

Najčešće postavljana pitanja

Koliki procenat normiranih troškova je dogovorom iz 2021. godine priznat frilenserima?

Vlada je na zahtev frilensera usvojila predlog da se procenat normiranih troškova uveća na 50% (sa prvobitno predloženih 43%). Postojanje tih troškova ne mora se dokazivati, jer su predviđeni kao zakonska kategorija, pa se frilenserima poreska osnovica automatski snižavala za polovinu. Taj režim bio je prelaznog karaktera i više se ne primenjuje: od 1. januara 2023. frilenseri biraju između dva modela oporezivanja.

Da li frilenseri mogu da ostvare pravo na radni staž?

Da. Mogućnost se odnosi na frilensere čiji prihodi u prethodnim godinama ne ispunjavaju uslov za otpis dugovanja i koji retroaktivno uplate pripadajuće doprinose. Frilenser čiji je bruto mesečni prihod u prethodnih 6 godina bio veći od 64.000 dinara dužan je da plati poreze i doprinose za taj period, a za isti period mu se upisuje staž srazmerno uplaćenom delu obaveza. Reč je o penzijskom, a ne o radnom stažu iz radnog odnosa. Frilenseri koji danas uplaćuju PIO doprinos stiču penzijski staž; u prvom modelu ta uplata je obavezna tek kada kvartalni prihod pređe iznos normiranih troškova, a u drugom modelu je obavezna uvek.

Kojim frilenserima su otpisana poreska dugovanja?

Frilenseri koji su mesečno ostvarivali bruto prihode do 64.000 dinara, odnosno godišnje do 768.000 dinara, oslobođeni su plaćanja poreza i doprinosa iz prethodnog perioda koje nisu izmirili. Na taj način otpisana su sva potraživanja Poreske uprave od 1. januara 2015. do kraja 2021. godine.

Da li se na zaostala poreska dugovanja frilensera obračunava kamata?

Ne, ali samo do dana donošenja rešenja Poreske uprave kojim se utvrđuje tačan iznos poreske obaveze. Frilenseri čiji su prihodi prelazili navedene iznose i dalje su dužni da izmire ranija poreska dugovanja.

Da li frilenseri mogu da plate poreski dug na rate?

Da. Svi čija zaostala poreska dugovanja od prethodnih 6 godina nisu bila u celosti otpisana izmiruju ih u toku 10 godina, u 120 jednakih mesečnih rata. Obaveza se utvrđuje rešenjem Poreske uprave, koja rešenja izdaje po godinama u kojima je prihod ostvaren.

Da li su udruženja frilensera učestvovala u izradi novih propisa?

Da. Na sastanku Vlade i frilensera dogovoreno je da Udruženje frilensera i Udruženje radnika na internetu odaberu svoje predstavnike, koji su bili sastavni deo radne grupe za sačinjavanje novih zakonskih rešenja. Rad te grupe doveo je do izmena poreskih propisa iz decembra 2022. godine, a ne do posebnog zakona o fleksibilnim oblicima rada.

Kako se frilenseri oporezuju danas?

Frilenseri sami obračunavaju, prijavljuju i plaćaju porez i doprinose kvartalno, birajući jedan od dva modela oporezivanja. Prijava se podnosi na obrascu PP OPO-K u roku od 30 dana od isteka kvartala, elektronski preko portala ePorezi ili portala Frilenseri. Iznosi normiranih troškova usklađuju se svake godine, pa ih treba proveriti na portalu Frilenseri Poreske uprave.

Odobrio: Vitomir Žunić, Glavni partner · Pogledaj biografiju

Ažurirala: Kristina Jevtić, Saradnik · Pogledaj biografiju

Povezani članovi tima


Zunic Law

Law firm

Dodajte Zunic Law kao preferirani izvor na Google-u
Newsletter

Pratite izmene zakona i saznajte kako da im se prilagodite

Novine u pravnoj regulativi u Srbiji i EU - sa jasnim uputstvom šta svaka od njih znači za vaše poslovanje.

Prijavi me

Dva mejla mesečno. Odjava u svakom trenutku.