
Domaće zakonodavstvo je bogatije za set zakona u oblasti zaštite podataka o ličnosti i elektronske trgovine, koji su uskladili Srbiju sa pravom Evropske unije i uveli više standarde zaštite u ovim oblastima.
Imajući u vidu da je tema modernizacije dosadašnjeg zakonskog uređenja zaštite podataka o ličnosti i elektronske trgovine postala sve aktuelnija u svetu i Srbija je poslednjih godina napravila ozbiljne pomake u tom pravcu. Smisao ovih zakona, u gore navedenim oblastima, ogleda se u potrebi da se zakonska rešenja usklade sa tehnološkim inovacijama koje su deo naše svakodnevice.
O tome šta nam sve donosi talas pozitivnih promena možete pročitati u nastavku teksta, u kome smo za vas izdvojili kratak pregled ključnih odredbi koje bi vas mogle zanimati.
Sadržaj
1. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti
Ukratko: Zakon o zaštiti podataka o ličnosti usvojen je u novembru 2018, a primenjuje se od 21. avgusta 2019. godine. Odnosi se na svakoga ko na bilo koji način obrađuje podatke o ličnosti, uključujući i kompanije koje obrađuju samo podatke zaposlenih. Kompanije moraju mapirati podatke, doneti interne akte i procedure, a kazne se kreću od 50.000 do 2.000.000 dinara.
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (dalje: Zakon) kojim je uveden potpuno novi koncept u shvatanju značaja, rukovanju i zaštiti podataka o ličnosti usvojen je još u novembru 2018. godine, dok se na početak primene Zakona čekalo punih devet meseci, tokom kojih su pravni subjekti imali mogućnost da usklade aktivnosti i poslovanje sa njegovim odredbama.
Pažnju šire javnosti privukao je i stav Poverenika koji je samo mesec dana pre početka primene želeo da odloži primenu Zakona, smatrajući da zbog visokih standarda i mnogobrojnih obaveza koje donosi kompanijama, državnim organima i svim ostalima, koji na neki način obrađuju podatke o ličnosti, niko nije spreman za ovu primenu. Uprkos tome, Zakon je počeo da se primenjuje.
Zakon se primenjuje na sve one koji na bilo koji način prikupljaju, beleže, čuvaju, razvrstavaju, vrše uvid, brišu, pohranjuju ili preduzimaju neke druge radnje koje se tiču podataka o ličnosti, o čemu smo pisali u blogu Tik-tak, sat otkucava… Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti počinje sa primenom: da li ste se uskladili?.
Ono što je zanimljivo jeste da se mnoge kompanije nalaze u zabludi misleći da ukoliko osnovna delatnost društva ne podrazumeva direktno prikupljanje podataka o ličnosti trećih lica, u tom slučaju nema mesta primeni Zakona. Ipak, gotovo svaka kompanija obrađuje podatke svojih zaposlenih, kandidata za posao i lica koja su angažovana u toj kompaniji po ugovoru o delu ili ugovoru o privremenim i povremenim poslovima.
O ovoj, ali i o drugim zabludama koje poslodavci najčešće imaju u pogledu svojih obaveza vezanih za zaštitu privatnosti svojih zaposlenih, možete pročitati u našem blogu 9 najčešći zabluda poslodavaca u pogledu zaštite podataka o ličnosti.
Jedna od inicijalnih obaveza kompanija odnosi se na tzv. mapiranje podataka o ličnosti, što znači da je prvo potrebno da kompanija utvrdi koje sve podatke prikuplja, na koji način, od koga i u koju svrhu.
Nakon toga, kompanija je u obavezi da izradi čitav niz internih akata i uvede odgovarajuće procedure, kako bi se u potpunosti uskladila sa Zakonom. Za sve one koji se ogluše o svoje obaveze, Zakon predviđa novčane kazne u rasponu od pedeset hiljada do dva miliona dinara.
Ukoliko smo Vas podstakli da se malo detaljnije upoznate sa svim novinama koje nam donosi ovaj Zakon, predlažemo da pročitate blog Novi zakon o zaštiti podataka o ličnosti: ključne novine, koji će Vam u tome pomoći.
2. i 3. Zakon o trgovini i Zakon o izmenama i dopunama zakona o elektronskoj trgovini
Ukratko: Novi Zakon o trgovini i izmene Zakona o elektronskoj trgovini primenjuju se od 30. jula 2019. godine. Uveli su elektronske prodavnice i platforme kao zakonske kategorije, stroža pravila za popuste i sniženja, prikrivenu kupovinu tržišne inspekcije, dropshipping i mogućnost isticanja cena u stranoj valuti (uz dinarsku cenu za potrošače u Srbiji). Zakon o trgovini je izmenjen u aprilu 2026. godine: izmene uređuju prethodnu cenu pri sniženjima, deklaraciju robe pre kupovine u daljinskoj trgovini i kaznene odredbe.
Imajući u vidu trend rasta elektronske trgovine i njenu ekspanziju na svetskom tržištu, Ministarstvo za trgovinu i telekomunikacije prepoznalo je potrebu da se i ovaj oblik trgovine detaljnije i naprednije uredi. Novi Zakon o trgovini i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskoj trgovini usvojeni su 22. jula, dok se sa primenom započelo 30. jula.
O ključnim novinama koje nam donose ovi zakoni, pisali smo i u prethodnim vestima: Paket zakona za moderni okvir on line poslovanja u Srbiji, dok su zakoni još bili u fazi nacrta, ali su gotovo sve novine ušle u konačan tekst zakona.
Uvođenje elektronskih prodavnica i platformi, kao zakonski prepoznatih kategorija, je u velikoj meri privuklo pažnju javnosti. Time je stvoren prostor za priznavanje određenih specifičnosti elektronske trgovine, koje nisu bile prepoznate u starom zakonu. Više o ovoj temi možete saznati na našem blogu E-prodavnica: 5 stvari koje morate da znate pre pokretanja.
Prema izmenama Zakona o trgovini, trgovac u daljinskoj trgovini mora da istakne deklaraciju robe i da je učini dostupnom pre kupovine, u obliku koji je neposredno i stalno dostupan. U praksi to znači da kupac pre kupovine mora da vidi naziv i vrstu robe, količinu, proizvođača, a kod uvoza i uvoznika i zemlju proizvodnje. Uz prodajnu cenu ističe se i jedinična cena, gde je primenjiva. Kada se roba prodata putem interneta isporučuje iz prodajnog objekta, evidencija prometa može se voditi objedinjeno, kao i za sam prodajni objekat.
Još jedna tema koja bi mogla da zainteresuje sve potrošače odnosi se na prodajne podsticaje u vidu popusta, akcija i sniženja cena za koja su uvedena nova stroža pravila. Tako Zakon o trgovini propisuje da se prodaja sa nižom cenom može obaviti u formi rasprodaje, akcijske prodaje ili sezonskog sniženja. S tim u vezi rasprodaja se može održati samo u slučajevima prestanka poslovanja ili prestanka prodaje određene robe, a sezonsko sniženje se može održavati samo dva puta godišnje, po najviše 60 dana. Pri sniženju trgovac mora da istakne i sniženu i prethodnu cenu, a izmenama iz 2026. godine izričito je određeno šta je prethodna cena: to je najniža cena po kojoj je trgovac nudio robu u 30 dana pre početka sniženja, osim kod lako kvarljive robe i robe sa kratkim rokom trajanja. Kod robe koja je u ponudi kraće od 30 dana uzima se najniža cena iz perioda od najmanje 15 dana pre sniženja, a kada se cena postupno snižava u okviru iste akcije, najniža cena iz 30 dana pre njenog početka. Robu koja se prvi put uvodi u ponudu trgovac može da ponudi po nižoj ceni od redovne u promotivnoj prodaji, koja traje najduže 60 dana.
Zaštita potrošača uvedena je kroz znatno širi obim ovlašćenja tržišne inspekcije, koja će na osnovu instituta „mistery shopper“, tj. prikrivene kupovine, imati mogućnost da organizuje prikrivenu kupovinu na nekom sajtu i, pretvarajući se da su zainteresovani kupac, proveri proceduru prodaje i plaćanja.
Još jedna od zanimljivih novina tiče se tzv. dropshipping-a. Reč je o modelu elektronske trgovine koji se pokazao uspešnim u svetu, a koji podrazumeva da e-trgovac ne mora da ima zalihe robe kod sebe kao fizički trgovac, nego da samo pruža uslugu povezivanja krajnjih kupaca sa proizvođačima iz čijih se magacina roba šalje direktno na adresu kupca.
Izmene u oblasti prodajnih cena predviđaju mogućnost isticanja prodajnih cena u stranoj valuti, ali samo ako je elektronska trgovina usmerena i na domaće i na inostrane potrošače. Potrošač tada mora imati mogućnost da bira valutu, a potrošaču koji prodavnici pristupa iz Srbije cena se najpre ističe u dinarima. Samo u stranoj valuti cene se, između ostalog, mogu isticati kada elektronska trgovina nije usmerena na potrošače u Srbiji.
Novine uvedene Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o elektronskoj trgovini uglavnom se odnose na preciziranje već postojećih formulacija, kao i na terminološka usaglašavanja sa pojmovima i odredbama novog Zakona o trgovini, kako bi se smanjila pravna nesigurnost zbog nedorečenosti i neodređenosti pojedinih pojmova.
Za nepravilno isticanje cena, nepravilnu deklaraciju robe i prodajne podsticaje ili njihovo oglašavanje suprotno zakonu, pravno lice odgovara za prekršaj novčanom kaznom od 100.000 dinara, a preduzetnik 40.000 dinara. Prodaja robe bez deklaracije kažnjava se strože, novčanom kaznom od 500.000 do 2.000.000 dinara za pravno lice. Visina kazne zavisi od težine i trajanja povrede, ranijih prekršaja i koristi koju je trgovac stekao.
Najčešće postavljana pitanja
Na koga se primenjuje Zakon o zaštiti podataka o ličnosti?
Zakon se primenjuje na sve one koji na bilo koji način prikupljaju, beleže, čuvaju, razvrstavaju, vrše uvid, brišu, pohranjuju ili preduzimaju druge radnje koje se tiču podataka o ličnosti. To se odnosi na kompanije, državne organe i sve ostale koji obrađuju podatke o ličnosti.
Da li se Zakon primenjuje i na kompanije kojima prikupljanje podataka nije osnovna delatnost?
Da. Mnoge kompanije su u zabludi da se Zakon ne primenjuje na njih ako im osnovna delatnost ne podrazumeva prikupljanje podataka o ličnosti trećih lica. Ipak, gotovo svaka kompanija obrađuje podatke svojih zaposlenih, kandidata za posao i lica angažovanih po ugovoru o delu ili ugovoru o privremenim i povremenim poslovima.
Šta je mapiranje podataka o ličnosti?
Mapiranje podataka o ličnosti je jedna od inicijalnih obaveza kompanija i podrazumeva da kompanija utvrdi koje sve podatke prikuplja, na koji način, od koga i u koju svrhu. Nakon toga, kompanija treba da izradi niz internih akata i uvede odgovarajuće procedure.
Kolike su kazne za nepoštovanje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti?
Za one koji se ogluše o svoje obaveze, Zakon predviđa novčane kazne u rasponu od 50.000 do 2.000.000 dinara.
Koja pravila važe za sniženja i rasprodaje?
Prema Zakonu o trgovini, prodaja sa nižom cenom može se obaviti u formi rasprodaje, akcijske prodaje ili sezonskog sniženja. Rasprodaja se može održati samo u slučaju prestanka poslovanja ili prestanka prodaje određene robe, a sezonsko sniženje samo dva puta godišnje, po najviše 60 dana. Pri sniženju trgovac mora da istakne i sniženu i prethodnu cenu. Prethodna cena je najniža cena po kojoj je robu nudio u 30 dana pre početka sniženja.
Šta je dropshipping?
Dropshipping je model elektronske trgovine u kome e-trgovac ne mora da ima zalihe robe kod sebe kao fizički trgovac, već samo pruža uslugu povezivanja krajnjih kupaca sa proizvođačima, iz čijih se magacina roba šalje direktno na adresu kupca.
Da li e-prodavnica mora da prikaže deklaraciju proizvoda pre kupovine?
Da. Trgovac u daljinskoj trgovini mora da istakne deklaraciju robe i da je učini dostupnom potrošaču pre kupovine, u obliku koji je neposredno i stalno dostupan. Deklaracija sadrži naziv i vrstu robe, količinu, poslovno ime proizvođača, a za robu iz uvoza i poslovno ime uvoznika i zemlju proizvodnje.
Odobrila: Tijana Žunić Marić, Partner · Pogledaj biografiju
Ažurirala: Marta Luković, Advokat · Pogledaj biografiju
Povezani članovi tima
Zunic Law
Law firm