Prema preliminarnim podacima Narodne banke Srbije, u 2024. godini zabeležen je rekordan bruto priliv stranih direktnih investicija u Srbiju od 5,2 milijarde evra, uz međugodišnji rast od 14,2% (Narodna banka Srbije, Godišnji izveštaj 2024). Taj broj nešto govori o smeru kretanja, ali ne i o tome šta investitore zapravo čeka kada krenu da realizuju ulaganje u praksi.
Investitori koji su dobro razumeli srpski pravni i poreski okvir pre ulaska iskoristili su sve raspoložive podsticaje i uštedeli značajne iznose. Oni koji nisu, platili su za greške koje su mogli izbeći: pogrešno odabrana pravna forma, propuštene poreske olakšice, neusklađena dokumentacija za carinska oslobođenja. Razlika između ta dva ishoda nije sreća. To je priprema.
Ovaj blog pokriva investicije u Srbiji 2026. sa pravnog ugla: slobodu ulaganja, poreski okvir, dostupne podsticaje, zapošljavanje stranaca i praktične korake za osnivanje privrednog društva. Za širi pregled procesa registracije, pogledajte naš vodič o osnivanju firme u Srbiji.
Sadržaj
- Sloboda ulaganja: prava stranih investitora u Srbiji
- Strateška geografska pozicija
- Poreski okvir i poreski podsticaji za investitore
- Osnivanje firme u Srbiji: brzo, jednostavno i bez fizičkog prisustva
- Slobodne zone i carinska oslobođenja
- Fer tržišna utakmica i zaštita konkurencije
- Državni podsticaji: grantovi i posebne olakšice za strane investitore
- Radna snaga: obrazovani kadrovi i engleski jezik
- Zapošljavanje stranaca i privremeni boravak
- Najčešće postavljena pitanja
- Zaključak
Sloboda ulaganja: prava stranih investitora u Srbiji
Strani investitor koji ulazi na srpsko tržište uživa jednaka prava kao i domaći investitor. To nije marketinška tvrdnja, već zakonska norma. Zakon o ulaganjima eksplicitno predviđa ravnopravan tretman domaćih i stranih ulaganja, a svako odstupanje mora biti propisano zakonom.
Stranim investitorom smatra se privredno društvo ili fizičko lice sa registrovanim sedištem ili prebivalištem u inostranstvu koje investira u poslovne aktivnosti u Srbiji. Ova definicija pokriva i fizička lica i pravna lica iz bilo koje jurisdikcije, bez obzira na nacionalnost osnivača.
Praktična posledica ravnopravnog tretmana: nakon izmirenja svih poreskih i javnih obaveza, strani investitor slobodno prenosi prihode iz Srbije, uključujući dividende, naknade za korišćenje prava intelektualne svojine i sva ostala sredstva vezana za investiciju. Nema deviznih ograničenja ni posebnih dozvola za repatrijaciju profita.
Strateška geografska pozicija
Srbija se nalazi u jugoistočnoj Evropi, na raskrsnici puteva koji povezuju zapadnu, centralnu i istočnu Evropu sa jugoistokom kontinenta i jugozapadnom Azijom. Dunav, koji protiče kroz Srbiju, direktno povezuje deset evropskih zemalja i čini je čvorištem rečnog saobraćaja koji ne zavisi od sezonskih faktora.
Za investitore koji posluju sa partnerima iz različitih delova Evrope, srpska geografska pozicija funkcioniše kao logistička prednost. Svi ključni drumski i železnički koridori iz severne i centralne Evrope ka jugoistočnoj prolaze kroz Srbiju, što znači kraće vreme isporuke i niže transportne troškove u poređenju sa alternativnim lokacijama u regionu.
Ova prednost je posebno relevantna za proizvodna i distributivna preduzeća, ali i za kompanije koje žele fizičku prisutnost u Evropi uz pristup tržištu EU, bez troška lokacije unutar same Unije.
Poreski okvir i poreski podsticaji za investitore u Srbiji
Porez na dobit pravnih lica u Srbiji iznosi 15%. U kontekstu EU i regionalnog okruženja, to je jedna od niže pozicioniranih stopa u Evropi, što Srbiju čini finansijski atraktivnom za osnivanje holdinga, regionalnih centara i operativnih kompanija. Porez po odbitku na dividende iznosi 20%, ali se može smanjiti na osnovu jednog od 64 ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Srbija zaključila sa zemljama sveta (Ministarstvo finansija RS).
Pored opšte stope, srpski poreski sistem sadrži nekoliko posebnih olakšica koje su direktno relevantne za investitore u inovativnim delatnostima i IT sektoru. Kao što IP Box režim funkcioniše u Luksemburgu ili Holandiji, tako srpski ekvivalent daje kompanijama sa prihodima od intelektualne svojine mogućnost da do 80% tih prihoda isključe iz poreske osnovice. Detalji o R&D olakšicama dostupni su u blogu o poreskim olakšicama za zaposlene u oblasti istraživanja i razvoja.
| Vrsta olakšice | Ko može koristiti | Iznos i efekat | Pravni osnov |
|---|---|---|---|
| Oslobađanje od poreza na dobit (IP Box) | Firme sa prihodima od IP (softver, patenti) | Do 80% prihoda od IP van poreske osnovice | Zakon o porezu na dobit, čl. 25g |
| Oslobađanje na zarade R&D zaposlenih | Firme u NIS registru | 70% poreza i doprinosa na zarade R&D tima | Zakon o porezu na dohodak, čl. 21v |
| Podsticaj za zapošljavanje povratnika | Lica koja dolaze iz inostranstva | Oslobađanje poreza na zaradu do 3 god. | Zakon o porezu na dohodak, čl. 15l |
| Investicioni kredit | DOO koje investira u osnovna sredstva | Do 20% troškova investicije | Zakon o porezu na dobit, čl. 48 |
| Desetogodišnja poreska olakšica | Investitori: 100+ radnika, 8,5+ mil. EUR | Poreska olakšica na dobit 10 godina | Zakon o ulaganjima |
Detaljan pregled svih kategorija poreskih olakšica dostupan je u blogu o poreskim olakšicama za privredna društva u Srbiji. Za olakšice specifične za zapošljavanje stranaca i povratnika, pogledajte blog o poreskim podsticajima za zapošljavanje stranaca i povratnika. Celokupni poreski okvir za strane investitore pokriven je na stranici poreskog prava u Srbiji.
Osnivanje firme u Srbiji: brzo, jednostavno i bez fizičkog prisustva
Registracija privrednog društva pred Agencijom za privredne registre (APR) traje 3 do 5 radnih dana od podnošenja uredne dokumentacije. To je zakonski rok koji APR mora da ispoštuje. Ceo postupak se odvija elektronski.
Minimalni osnivački kapital za društvo sa ograničenom odgovornošću iznosi simboličnih 100 RSD. Za strane osnivače koji planiraju da apliciraju za privremeni boravak u Srbiji po osnovu osnivanja firme, minimalni kapital koji praksa zahteva iznosi 250 EUR u dinarskoj protivvrednosti.
Ceo postupak osnivanja može se obaviti bez fizičkog prisustva osnivača u Srbiji. Advokat koji drži specijalno punomoćje može potpisati osnivački akt, podneti prijavu APR-u i zastupati osnivača u celom postupku. Fizičko prisustvo može biti potrebno jedino pri otvaranju bankovnog računa, zavisno od konkretne banke. Detaljni koraci registracije i svi troškovi dostupni su u vodiču o osnivanju firme u Srbiji i blogu o troškovima osnivanja firme.
Strana kompanija koja ne želi odmah da osniva lokalno DOO ima dve alternative: osnivanje ogranka ili predstavništva, ili testiranje tržišta putem nerezidentnog poslovnog računa u Srbiji pre nego što donese odluku o punom ulasku.
Za kompanije koje ne zahtevaju fizički prostor, virtuelno sedište je legalna i dovoljna opcija za registracionu adresu privrednog društva. Detaljniji pregled uslova dostupan je na stranici korporativnog i privrednog prava.
Slobodne zone i carinska oslobođenja
Srbija ima 15 slobodnih zona, raspoređenih po celoj teritoriji. Obavljanje poslovne delatnosti unutar slobodne zone nosi niz finansijskih prednosti koje nisu dostupne kompanijama van zone.
Najznačajnija prednost je oslobađanje od PDV-a na promet dobara i usluga unutar zone. Pored toga, profit ostvaren u slobodnoj zoni može se preneti u bilo koju zemlju bez posebnih dozvola i bez poreza na prenos. Investitori u slobodnoj zoni mogu iznajmiti skladišta, poslovne prostore i drugu infrastrukturu pod povlašćenim uslovima, što direktno snižava operativne troškove u odnosu na tržišne cene van zone. Pregled svih slobodnih zona dostupan je na sajtu Razvojne agencije Srbije (RAS).
Slobodne zone su pogodne za sve vrste delatnosti: proizvodnju, skladištenje, trgovinu, bankarstvo i osiguranje. I domaća i strana pravna lica mogu koristiti prednosti slobodnih zona.
Posebna carinska pogodnost postoji i za strane investitore koji uvoze opremu u Srbiju kao deo investicije. Uvoz opreme, izuzev putničkih vozila i opreme za igre na sreću, može biti oslobođen carinskih dažbina pod uslovom da oprema ispunjava važeće ekološke standarde u Srbiji.
Fer tržišna utakmica i zaštita konkurencije
Komisija za zaštitu konkurencije godinama dobija pozitivne evaluacije za transparentnost i doslednost u primeni propisa. Savet stranih investitora u svojim godišnjim izveštajima beleži napredak u oblasti antitrustnih postupaka i preporučuje dalje unapređenje metodologije ekonomskih analiza.
Za stranog investitora koji dolazi sa tržišta sa razvijenom antitrustnom kulturom, ovo je relevantan signal. Fer konkurencija na tržištu ne znači samo da će vaši konkurenti igrati po pravilima, već i da imate institucionalnu zaštitu ako je neko prekrši.
Državni podsticaji: grantovi i posebne olakšice za strane investitore
Republika Srbija nudi bespovratna novčana sredstva za dve kategorije direktnih stranih investicija: Grinfild i Braunfild. Grinfild investicija obuhvata izgradnju nove poslovne infrastrukture na nekorišćenoj parceli. Braunfild investicija odnosi se na ulaganje u rekonstrukciju ili proširenje postojećeg privrednog objekta. Iznos granta zavisi od visine ulaganja i broja novih radnih mesta.
Investitori koji planiraju akviziciju već registrovanog privrednog društva u Srbiji trebalo bi pre sklapanja transakcije da sprovedu pravni due diligence. To je posebno važno kada su predmet akvizicije kompanija sa istorijom poslovanja, poreskim kartonom i eventualnim sporovima. Za M&A transakcije u Srbiji, detaljan okvir je obrađen u blogu o due diligence-u u M&A transakcijama.
Za investicije od državnog značaja i investicije koje unapređuju lokalni ekonomski razvoj, Republika Srbija može investitoru prodati građevinsko zemljište po ceni ispod tržišne vrednosti.
Za investitore koji zaposle više od 100 radnika i investiraju više od 8,5 miliona evra, dostupna je poreska olakšica u trajanju od deset godina na porez na dobit pravnih lica. Kombinacija niže poreske stope od 15% i desetogodišnje olakšice čini ovu kategoriju investicija posebno povoljnom u poređenju sa alternativnim lokacijama u regionu i EU.
Radna snaga: obrazovani kadrovi i engleski jezik
Srbija se svrstava na 24. mesto na EF EPI listi poznavanja engleskog jezika (EF English Proficiency Index, 2024), što je visok rezultat u globalnom i regionalnom poređenju. Za stranog investitora koji zapošljava lokalne kadrove i komunicira na engleskom, ovo znači da jezična barijera praktično ne postoji u profesionalnom okruženju.
Srpski obrazovni sistem godišnje proizvodi veliki broj diplomanata u tehničkim i prirodnim naukama, naročito u oblasti informatike i inženjerstva. IT sektor je u poslednjoj deceniji bio jedan od najpropulzivnijih u srpskoj ekonomiji upravo zahvaljujući ovom kombinovanju stručne snage i cenovne konkurentnosti u poređenju sa zapadnoevropskim tržištima rada.
Za IT kompanije i startape koji žele da privuku i zadrže talente, ESOP programi u Srbiji su dostupan instrument koji zaposlenima omogućava sticanje udela u privrednom društvu pod unapred određenim uslovima. Za sve aspekte radnopravnog okvira, pogledajte naš blog o radnom pravu u Srbiji.
Zapošljavanje stranaca i privremeni boravak u Srbiji
Zapošljavanje stranaca u Srbiji regulisano je Zakonom o strancima i Zakonom o zapošljavanju stranaca. Ključni instrument je jedinstvena dozvola za boravak i rad, koja strancu daje pravo i na boravak i na rad u Srbiji u jednom postupku.
Jedinstvena dozvola se izdaje za privremeni boravak po osnovu zapošljavanja ili stručne specijalizacije, obuke i prakse. Može se izdati na period do tri godine i produžavati na isti period. Zahtev za izdavanje ili produženje jedinstvene dozvole može se podneti i elektronskim putem. Postupak privremenog boravka po osnovu osnivanja firme ima posebne karakteristike koje vredi razumeti pre pokretanja postupka. Više o svim aspektima boravka stranaca u Srbiji dostupno je u odgovarajućem vodiču.
Posebna kategorija privremenog boravka postoji za strane investitore i preduzetnike u inovativnim delatnostima. U skladu sa Pravilnikom o kriterijumima za kategorije stranaca, privremeni boravak može se odobriti sledećim kategorijama:
- startup osnivači čija je inovativna delatnost potvrđena od strane registrovanog naučno-tehnološkog parka
- investitori koji su uložili u osnovna materijalna i nematerijalna sredstva registrovanog privrednog društva u Srbiji
- lica sa priznatom visokom stručnom spremom od strane nadležnih organa Srbije
- lica srpskog porekla
Za zapošljavanje stranaca postoje i posebni poreski podsticaji. Novonastanjeni obveznici zaposleni kod poslodavca koji obavlja inovativnu delatnost mogu koristiti umanjenje na porez i doprinose. Mladi povratnici koji zasnuju radni odnos u Srbiji ostvaruju pravo na 70% umanjenje poreza i doprinosa. Detalji su dostupni u blogu o poreskim podsticajima za zapošljavanje stranaca i povratnika.
Najčešće postavljena pitanja
Da li strani investitor može da osnuje firmu u Srbiji bez dolaska u zemlju?
Da. Ceo postupak osnivanja privrednog društva u Srbiji može se obaviti bez fizičkog prisustva osnivača, putem advokata sa specijalnim punomoćjem. Advokat može potpisati osnivački akt, podneti prijavu APR-u i zastupati osnivača u celom postupku. Fizičko prisustvo može biti potrebno jedino pri otvaranju bankovnog računa, zavisno od konkretne banke. Više detalja dostupno je u vodiču o osnivanju firme u Srbiji.
Koji su porezi za strane investitore u Srbiji?
Strani investitori podležu istim poreskim propisima kao domaći. Porez na dobit pravnih lica iznosi 15%, a porez po odbitku na dividende 20%, pri čemu se stopa može smanjiti na osnovu jednog od 64 ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Za investitore koji zaposle više od 100 radnika i ulože više od 8,5 miliona evra postoji poreska olakšica od deset godina na porez na dobit. Kompletan pregled nalazite u blogu o poreskim olakšicama za privredna društva.
Šta su Grinfild i Braunfild investicije u Srbiji?
Grinfild investicija obuhvata izgradnju potpuno nove poslovne infrastrukture na do tada nekorišćenoj parceli. Braunfild investicija odnosi se na ulaganje u rekonstrukciju ili proširenje postojećeg objekta ili privrednog subjekta. Republika Srbija nudi bespovratna novčana sredstva za obe kategorije direktnih stranih investicija. Ako Braunfild investicija uključuje akviziciju postojeće firme, preporučujemo pravni due diligence pre potpisivanja bilo koje dokumentacije.
Kako strani investitor može da dobije privremeni boravak u Srbiji?
Strani investitor može dobiti privremeni boravak u Srbiji po osnovu osnivanja firme, pod uslovom da firma ispunjava uslove propisane Pravilnikom o kriterijumima za kategorije stranaca. Posebne kategorije obuhvataju startup osnivače čija je inovativna delatnost potvrđena od strane naučno-tehnološkog parka, investitore koji su uložili u osnovna sredstva registrovanog društva i lica sa priznatom visokom stručnom spremom. Detaljan vodič dostupan je u tekstu o privremenom boravku po osnovu osnivanja firme.
Koliko traje osnivanje firme u Srbiji?
APR donosi rešenje o registraciji u roku od 3 do 5 radnih dana od podnošenja uredne dokumentacije. Ukupno vreme za kompletiranje postupka, uključujući pripremu dokumentacije i otvaranje bankovnog računa, iznosi 10 do 15 radnih dana za standardne slučajeve. Za strane osnivače sa kompleksnom vlasničkom strukturom ovaj period može biti duži zbog zahteva bankarskog KYC postupka. Detaljni troškovi registracije dostupni su u blogu o troškovima osnivanja firme u Srbiji.
Zaključak
Investicije u Srbiji 2026. podržane su konkretnim pravnim garantijama, povoljnim poreskim stopama i razgranatim sistemom državnih podsticaja. Ravnopravan tretman stranih i domaćih investitora nije samo deklarativan, on je zakonski obavezan. Poreski okvir sa stopom od 15% i nizom dostupnih olakšica čini Srbiju finansijski konkurentnom u evropskom kontekstu.
Razlika između uspešnog ulaska na srpsko tržište i skupih grešaka leži u pripremi: poznavanju zakona pre nego što se potpiše osnivački akt, razumevanju poreskih podsticaja pre nego što se propuste rokovi za apliciranje i jasnoj slici o pravilima zapošljavanja stranaca pre nego što nastane potreba za prvim radnim mestom.
Tim Zunic Law savetuje strane investitore u svim fazama ulaska na srpsko tržište: od odabira pravne forme i poreskog planiranja do zapošljavanja stranaca i regulatornih obaveza.
Pravne reference:
Zakon o ulaganjima, Sl. glasnik RS, br. 89/2015, 95/2018, 40/2021 i 118/2021, dostupno na propisi.gov.rs.
Zakon o strancima, Sl. glasnik RS, br. 24/2018, 31/2019 i 50/2024, dostupno na propisi.gov.rs.
Zakon o porezu na dobit pravnih lica, Sl. glasnik RS, dostupno na purs.gov.rs.
O autoru




















